U ukupnoj ekološkoj proizvodnji najveći udjel od 15 posto ima vinarstvo, što Hrvatsku u Europskoj uniji svrstava na drugo mjesto odmah do Francuske, kazala je pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, koji je raspravljao o izazovima i ograničenjima u ekoagraru.

Konzultant Darko Znaor upozorio je na to da pod ekološkom proizvodnjom imamo 17.257 ha, što je tri posto od ukupnih površina. "Akcijskim planom Vlade RH planirano je osam posto do 2016. Na godišnjoj razini do 2011. površine su rasle 35 posto, posljednje tri godine tek 13 posto. Cilj neće biti ostvaren u idućih godinu i pol dana, nedostaje 65.000 ha", upozorio je. Najveći problem u ekoagraru, smatra Znaor, nedostatak je ljudskog kapitala, odnosno kvalitetno educiranih proizvođača. "Ekološka proizvodnja u prosjeku je 30 posto skuplja od konvencionalne, njoj ključni motiv nije profit već održivost", istaknuo je Radoslav Bobanović. Zatražio je od resornoga ministarstva neka poštuje pravila i ne mijenja ih u trku.

"Ako poticaj za ekološki hektar iznosi 830 eura, proizvođač mora dobiti puni, ne umanjeni iznos. Godišnji trošak za stablo masline iznosi 60 kuna, a lani je dala samo pola litra ulja", ilustrirao je Bobanović probleme na terenu. Prema ocjeni Marina Fucijaša iz Prve ekološke stanice, ekološka poljoprivreda tretirana je kao "trinaesto prase" i krajnje je vrijeme da se to izmijeni. "Eko znak u deset godina mijenjan je tri puta, kako onda može postati prepoznatljiv? Neka uđe u zakon da se izgled aktualnog znaka ne smije mijenjati sljedećih 100 godina", predložio je. "Svi podaci o ekološkim proizvođačima moraju biti javno dostupni. Danas se mnogi švercaju i nelojalna su konkurencija, ni inspekcija ih ne nadzire jer nisu u sustavu", upozorio je Fucijaš.

Površine na kojima se uzgaja ekopovrće u četiri godine pale su sa 284 na 165 hektara, iznio je Nenad Kuftić, predsjednik Udruge ekoproizvođača Istre. "Turizam je velik kanal za potrošnju ekopovrća, otvorilo se i tržište EU, a mi najviše proizvodimo sijena. Hoćemo li turistima nuditi ekološko sijeno?", zapitao je Kuftić. Vlasnik prvog OPG-a s ekocertifikatom Mario Sever pozvao je Sabor neka posreduje kod Vlade da se na ekološku hranu uvede međustopa za PDV. "To će prihod proračuna godišnje smanjiti za oko 10 mil. kn, ali će potaknuti potrošnju i pridonijeti povećanju proizvodnje", uvjeren je Sever. Preporučio je Odboru neka do sljedeće tematske sjednice o ekopoljoprivredi ne napravi opet stanku dugu 12 godina, već je održi do kraja ove godine i analizira tržišne trendove vezane uz ekološku proizvodnju hrane.