Domaće banke imaju razloga za zadovoljstvo unatrag gledajući prvu polovicu ove godine: bruto dobit dosegnula je 3,5 milijardi kuna, dva i pol puta više nego prije godinu dana. Brojke Hrvatske narodne banke otkrivaju i da se istovremeno aktiva smanjila za gotovo 14 milijardi, na 382,2 milijarde kuna krajem lipnja.

Premda se na prvi pogled čini kako su, nakon drame s konverzijom franka u prošloj godini, u ovoj ostvarile izniman profit i vratile se na stari kolosjek, tome nije baš tako. Struktura poslovanja nije se bitno poboljšala, a operativni rezultat ostao je na sličnim razinama.

Unatoč primjetnom blagom ubrzanju kreditnih tokova, očito je prerano da bi se ti trendovi u ekonomiji osjetili na prihodima kreditora. Za ušminkane brojke na prolaznom vremenu zaslužni su prije svega nekamatni priljevi koji su na razini sektora porasli za oko 600 milijuna kuna (ponajviše na krilima prodaje udjela u Visi Europe).

Značajan vjetar u leđa bankama je dalo i naglo smanjenje troška rezervacija u odnosu na 2015. zbog čišćenja bilanci prodajom potraživanja, kao i slabijeg priljeva novih kredita u loše plasmane. Paradoksalno, ispada da je dobar rezultat posljedica dijelom (i) knjigovodstvenog fenomena konverzije kredita u švicarskom franku: kako se smanjila glavnica kredita, uz istu stopu rezervacija, posljedično su se smanjile se i rezervacije pa su vlasnici mogli računati na veću dobit dobit.

S najvećom bruto dobiti ljestvicu kreditora predvodi Zagrebačka banka koja je udvostručila dobit u godinu dana na 953,8 milijuna kuna, a za 50 posto bolji bio je i rezultat PBZ-a od 860,7 milijuna kuna.
Treća po veličini, Erste banka vlasnicima u Beču može se pohvaliti sa 556,3 milijuna kuna (nakon prošlogodišnjih niti stotinu), kao i Raiffeisen s udvostručenim rezultatom od 438 milijuna kuna.

Top ljestvicu najvećih po dobiti prije poreza zaključuju Splitska banka, pod kišobranom francuskog Societe Generalea, s 304,5 milijuna, Hypo s 207,9 milijuna, HPB s 88,8 milijuna te OTP sa 104,4 milijuna kuna., no moguće je da se nakon revidiranja brojki one korigiraju, uobičajeno naniže.

U proteklih 12 mjeseci na ljestvici se dogodilo i ponešto preslagivanja. Među velikom četvorkom nije bilo promjena, no zato je u borbi za petu poziciju SG Splitska sa 25,9 milijardi kuna aktive preskočila Hypo (koji se od srpnja zove Addiko banka s aktivom od 23,6 milijardi) a čiji su novi vlasnici, Advent International u partnerstvu s EBRD-om, bili u intenzivnom provjetravanju repova iz prošlosti. Zanimljivo je primjetiti i da je sa 3,2 milijarde kuna aktive na 11. mjestu na tržištu Podravska banka premašila državnu Croatia banku kojoj se u protekloj godini aktiva smanjila za 220 milijuna kuna. No, za superviziju najvažnija brojka, ona o stopi adekvatnosti kapitala, ostala je na visokih 21,7 posto,što u HNB-u tumače kao znak da se bankarski sektor iz prošlogodišnje konverzije izvukao neokrznut.

Ove je godine primjetno i puno manje gubitaša koji su kumulativno nagomilali stotinjak milijuna kuna minusa. Njihovu listu predvodi Vaba banka (60,4 milijuna kuna), koju je njezin vlasnik J&T grupacija nedavno dokapitalizirala te najavila skoru promjenu imena u skladu s grupom, očito računajući da rebrandingom ima više prilika za rast nego zadržavajući regionalni imidž na kojem je banka izrasla. Po visini gubitka slijedi Veneto banka sa 28 milijuna te Imex sa 9 milijuna kuna. Otvaranjem stečaja u povijest je otišla Banka Splitsko-Dalmatinska, pa se broj banaka na tržištu smanjio na 27, s time da je supervizorskim mjerama u neizvjesnoj situaciji trenutno i Tesla štedna banka, projekt koji nikad nije zaživio u potpunosti.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

HNB je objavio i da je krajem prvog tromjesečja od 267 milijardi kuna plasiranih kredita njih 16,1 posto, odnosno 43 milijarde, bilo problematično, u segmentu djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih zajmova. Kao što su već ranije isticali iz središnje banke, trend loših kredita nastavio je blago padati jer je krajem 2015. godine iznosio 16,65 posto. Rekordnu vrijednost loši krediti zabilježili su krajem trećeg tromjesečja 2014., i to 17,24 posto, što znači da banke nisu mogle naplatiti gotovo 4,6 milijardi kuna više nego danas.