Pod utjecajem sniženja kamatnih stopa na kredite koje banke plasiraju poduzetnicima, pala je i ona na zajmove između povezanih osoba, pa po odluci ministra financija (NN 132/2017) za 2018. iznosi 4,55%. U 2017. je bila 4,97%, a s padom se kalkuliralo. S obzirom na razdoblje vrlo niskih kamatnih stopa i visoke likvidnosti bankarskog sektora, ovaj je pad i bio očekivan, smatra Pere Mioč iz Mazarsa. 

"To je vrlo važna informacija i bitna stavka u poslovanju poduzetnika u Hrvatskoj koji imaju povezane osobe, a ujedno daju, ili što je češće slučaj, primaju zajmove od strane povezanih osoba nerezidenata, kao i povezanih osoba rezidenta u specifičnim situacijama, primjerice kada jedna od povezanih osoba plaća porez na dobit po stopama nižima od propisanih ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit", kaže Mioč. Dodaje da je, budući da je kamatna stopa pala, realno za očekivati da će troškovi kamata koji smanjuju poreznu osnovicu u Hrvatskoj biti manji u takvim slučajevima.

Ključni detalji
Revizorica Dubravka Kopun ističe da je ključno i što generalno cijena kamata pada te se po njoj ovdje vidi i tendencija kamatnih stopa od cca tri posto.

"Kamate po kojima banke odobravaju kredite trgovačkim društvima pale su, i to smo vidjeli posebice u drugoj polovici 2017. kad je kod većine naših klijenata pad bio značajniji, čak i do 2 postotna poena. Primjerice, ako je prije plaćao oko 4,5%, sada plaća oko 2,8%. Vjerujemo da će se ova tendencija nastaviti u 2018., barem do sredine godine, kada je najavljena stabilizacija kamatnih stopa. Dakle, zaduživanje je jeftinije, postoji novac u sustavu i nema razloga da se ne krene s investicijama", kaže Kopun.

Kako doznajemo, nakon što su veće tvrtke 'zapele' u krizi Agrokora, prošle jeseni banke su obilazile srednje velike tvrtke i nudile niže kamate. Kod nekih bi u tjedan dana 'pokucale' i po 3 banke s ponudama za refinanciranje. Kad je riječ o profilu tvrtki, sve redom pozitivno posluju i nemaju drastičnijih problema s povratom kredita, ali je zbog krize velik dio njih vrlo oprezan oko daljnjeg zaduženja.  

Ne forsiraju
"Iako su kamate pale i novca ima, i dalje postoji opreznost poduzetnika za daljnjim financiranjima iz eksternih izvora. Sada poduzetnici ne forsiraju značajnije investicijske cikluse jer su oprezni", kaže Kopun.