Propao je, i to u skladu s raširenim očekivanjima, prvi natječaj Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) za prodaju državnog udjela od 8,3 posto u Slatinskoj banci. Činjenicu da se na objavljeni oglas u ostavljenom roku od 15 dana prodavatelju nije javio nijedan investitor, odnosno da nije zaprimljena nijedna ponuda, potvrdio je DAB temeljem odluke Uprave donesene na sjednici 31. ožujka.

Slatinska banka, pak, kojoj je obavijest o tome službeno stigla danas, s tim je rezultatom upoznala investicijsku javnost svojim aktualnim priopćenjem preko Zagrebačke burze čime se povrđuje da je od početka ova prodaja imala jedan nemogući uvjet – precijenjeni početni iznos cijene.

Naime, DAB-ovim oglasom objavljenim na njegovim internetskim stranicama i u Narodnim novinama broj 17. od 13. veljače 2015. godine na prodaju je bilo ponuđeno 76.494 dionica, ali po vrlo visokoj početnoj cijeni od 15.298.800 kuna  ili 200 kuna po dionici, što je razina knjigovodstvene vrijednosti, dok se tržišna cijena dionica kreće oko petine knjigovodstvene, odnosno 40-ak kuna. Nakon očekivanog završetka ovog natječaja postavlja se pitanje što slijedi – opetovani natječaji kojima se precjenjuje vrijednost, čime se faktički može i dugotrajno blokirati prodaja i je li uopće moguć zaokret od takve prakse prema tržištu i učinkovitoj prodaji.

Glavni urednik RRiF-a i revizor Vlado Brkanić pojašnjava postojeća rješenja kojima se dolazi do realnih prosudb, isto tako i izračuna, temeljem kojih zapravo nastaje prilika da se imovina proda. Povjerenstvo koje odlučuje o prodajnoj cijeni, kaže, treba uzeti u obzir posljednji revidirani financijski izvještaj iz kojeg se može procijeniti knjigovodstvena vrijednost dionica na temelju zadnjeg stanja kapitala.

"Kad  procjenjujem knjigovodstvenu vrijednost udjela, onda uspoređujem bilancu, iznos kapitala koji će biti smanjen za iskazane gubitke, te ga dijelim s brojem dionica. Dakle, to je knjigovodstvena vrijednost jedne dionice, a tijela koja odlučuju o prodaji trebala to bi trebala uzeti u obzir, kao i izvješća koja su predana nadležnim institucijama", kaže
Brkanić.

Nadalje, pozivajući se na načelo učinkovite prodaje – da se na natječaj ide s nižom cijenom što može dovesti do većeg interesa i nadmetanja, Brkanić pojašnjava koje su još mogućnosti za korekcije početne cijene. 

"Ako povjerenstvo ocjenjuje da će se u sljedećim razdobljima ostvariti dobitci i gubici, može za procjenjene dobitke diskontirano na sadašnju vrijednost za taj iznos korigirati na više knjigovodstvenu vrijednost
udjela. A ako procjenjuje da neće biti dividende, knjigovodstvenu vrijednost trebat će dodatno smanjiti. Ova knjigovodstvena vrijednost je polazište za objavu natječaja", kaže Brkanić.

No, izgleda da valja uzeti u obzir i još jedan faktor – strah koji se uvukao u korporativno odlučivanje, s kojim treba računati i kad je riječ o odlukama državnih tijela vezanih uz prodaju državne imovine, odnosno sva raspolaganja njome.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

"Uvijek kad postoji strah da bi netko nekome pogodovao, onda je riječ i o krizi odlučivanja, štetnoj pojavi za poslovne odnose, a koja proizlazi iz političkog i društvenog okruženja u kojem se sve tretira kriminalom", decidiran je Brkanić.
 

Inače, Slatinska banka je 2014. godine pozitivno poslovala – neto dobit iznosi 276.629 kuna, sa značajkama blagog pada aktive, i to sa 1,51 mlrd kuna u 2013. na 1,44 mlrd kuna u 2014., kao i kreditnog  portfelja čiji je iznos pao sa 787 milijuna kuna u 2013. na 728 milijuna kuna u 2014.  Neto kamatni prihod i neto prihod od provizija i naknada bili su približno na razini prethodne godine.