Saborska se većina jučer usprotivila prijedlogu Hrvatskih laburista da za raspisivanje referenduma, umjesto dosadašnjih 10 posto potpisa birača, bude dovoljno 200 tisuća potpisa.

Takve promjene Ustava, koje je zatražilo 45 oporbenih zastupnika nužne su, pojasnio je laburist Dragutin Lesar, jer odredba Ustava kojom je uređeno pitanje referenduma, u bitnome ograničava ostvarivanje prava građana na neposredno odlučivanje. Za to smo da se brojka definira sa 200.000 potpisa, a ne s određenim postotkom, kako ne bi bilo spora oko broja birača, pojasnio je Lesar dodajući kako 200 tisuća potpisa ipak odgovara brojki od pet posto birača. Do sada, kako su istaknuli predlagači, nije održan niti jedan referendum koji bi dolazio od građanske inicijative.

"Nisu Ustav gaće da se mijenjaju svaki dan, ali pravo građana na demokraciju nije ničije vlasništvo ili prćija", rekao je Lesar. Vladajuće je prozvao što danas kada imaju moć odlučivanja, "proglašavaju ništavnim vlastiti zahtjev od 5 posto" iz 2010. godine. Sada, ustvrdio je, "proturječe" sami sebi i taj zahtjev nazivaju "neozbiljnim politikantstvom". "Jesu li danas vladajući, 2010. bili neozbiljni politikanti", zapitao je Lesar zamjerajući što se o ustavnim promjenama raspravlja u kasnim noćnim satima.

"Šteta što ste se mučili s pisanjem obrazloženja prijedloga, trebali ste umjesto toga samo ubaciti Milanovićeve citate iz 2010. kada se mijenjao Ustav", rekla je HDZ-ova zastupnica Ana Lovrin (HDZ) Lesaru koji joj je uzvratio kako to nije učinio jer se bojao tužbe za autorska prava. Lesara je kazao kako ga brine i vladina ocjena da neposredna demokracija zatire predstavničku demokraciju. "Neposredna demokracije nadopunjuje i usmjerava parlamentarnu demokraciju i često može prevenirati loše poteze izvršne ili predstavničke vlasti i mijenjati njihove odluke", poručio je.

Zamjerio je i što su rokovi od 15 dana za prikupljanje potpisa prekratki dodajući međutim kako rok za prikupljanje potpisa nije ustavna materija. "Ustrajte u svojim zahtjevima, jer ako ne prođu sada, doći će vrijeme da neposredna demokracija dobije mjesto koje zaslužuje", poručio mu je HDSSB-ovac Dinko Burić dodajući kako je pet posto građana za referendum i više nego dovoljno. Vladajući su se usprotivili prijedlogu uz obrazloženje kako važeća ustavna rješenja osiguravaju visok stupanj demokratičnosti i građanske inicijative, ali i istovremeno vode računa o mogućim zlouporabama instituta predlaganja raspisivanja referenduma.

Peđa Grbin (SDP) naveo je primjere demokratskih europskih zemalja rekavši kako ni Finska ni Danska ne poznaju institucije građanske inicijative, Njemačka na saveznoj razini referendum poznaje tek kao iznimku dok je u Francuskoj cenzus 10 posto ili 4,6 milijuna birača. U slovenskoj je praksi, kazao je, nevjerojatno niski cenzus kod referenduma, no to je, po njegovom mišljenju, dovelo do "političke nestabilnosti u zemlji".

"Mi u SDP-u smatramo da je put koji smo izabrali dobar", poručio je Grbin slažući se međutim kako bi se rok za prikupljanje potpisa trebao produljiti s čime se, kazao je, složio i ministar uprave. Oporbeni su zastupnici, u sabornici u kojoj je sjedilo tek desetak zastupnika, zaredom prozivali premijera koji im je obećao na 'aktualnom satu' da će nazočiti raspravi, a laburist Branko Vukšić je zaključio je kako je ovo "sumrak demokracije".

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a