S Angelikom Brnadom, direktoricom Sektora održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini, razgovarali smo o izazovima koje donosi usklađivanje s vrlo strogim europskim zakonodavstvom te projektima kojima kompanija odgovara na njih, istovremeno podižući svoju konkurentnost.

Mnogi elementi industrije nafte i plina prolaze kroz duboke promjene zbog straha od promjene klime i snažnog, globalnog napora da se smanji emisija CO2 i uporaba fosilnih goriva. Na koji je način Ina, kao najveća industrijska kompanija u Hrvatskoj, uskladila svoje poslovanje s načelima održivog razvoja?

Globalni napori vezani uz smanjenje stakleničkih plinova, povećanje obnovljivih izvora energije te povećanje energetske učinkovitosti do 2030. imaju ambiciozne ciljeve i predstavljaju veliki izazov za sve energetske kompanije u svijetu pa tako i Inu. Mi na njih gledamo kao na priliku za dodatni rast i razvoj.
U Ini svakodnevno primjenjujemo najbolje raspoložive tehnologije na našim postrojenjima kako bi smanjili emisije stakleničkih plinova u skladu s EU Direktivom o industrijskim emisijama. Svakako treba spomenuti uspješni projekt iz segmenta istraživanja i proizvodnje nafte i plina – EOR projekt. Riječ je o tercijarnoj metodi pridobivanja dodatnih količina nafte i plina iz starih ležišta na način da se u duboke bušotine utiskuju značajne količine CO2, a koju su naši stručnjaci uspješno implementirali na poljima Ivanić i Žutica.
Ovaj način proizvodnje ugljikovodika znači da će oko 2,7 milijardi m³ CO2, umjesto u zraku, završiti pod zemljom i poslužiti kao sirovina za novu proizvodnju. Uz značajnu gospodarsku komponentu za kompaniju, ali i društvo u cjelini jer se produženjem životnog vijeka polja potiče daljnji razvoj regije i lokalne zajednice, Inin EOR projekt ima i svoju istaknutu ekološku dimenziju. T
akođer, INA je u svoje poslovanje uvela normu ISO 50001 čime je osiguran okvir za uspostavu energetske politike s konkretnim ciljevima za poboljšanje energetske učinkovitosti kompanije. Sada učinkovitije planiramo investicije i ostale rashode te provodimo projekte optimizacije koji se primjerice odnose na smanjenje potrošnje energije, optimiranje izvora energije kao i uvođenjem novih izvora u skladu s najboljim raspoloživim tehnologijama u industriji.
To nam donosi i uštede pa smo tako u 2016. samo u našim rafinerijama na smanjenju toplinskih gubitaka na parnoj mreži i prikupljanju kondenzata postigli uštedu veću od 18 milijuna kuna. Na Ininim Objektima Frakcionacije Ivanić-Grad (tzv. OFIG) rekonstruirali smo sustav za povrat otpadne topline.
To je doprinijelo smanjenju stakleničkih plinova, ali i omogućilo jeftino napajanje OFIG-a električnom energijom koja se sada proizvodi iz otpadne topline s plinskih turbina. Sve spomenuto jasno pokazuje Inino opredjeljenje ka održivom razvoju.
Koliko će vremena i financijskih ulaganja iziskivati usklađivanje s vrlo strogim europskim zakonodavstvom u području zaštite okoliša?
Ulaganja u projekte koji pridonose održivom razvoju kontinuiran su proces unutar naše kompanije u posljednjih nekoliko godina. Takve investicije nisu male jer je riječ uglavnom o primjeni najmodernijih tehnoloških rješenja. INA je u posljednjih 5 godina na usklađivanje s EU direktivama investirala više od 500 milijuna kuna u prerađivačke pogone u Rijeci, Sisku, Molvama i Ivanić-Gradu.
Najveći broj izvedenih projekata odnosio se na područje zaštite zraka, odnosno na usklađivanje naših uređaja za loženje s postroženim graničnim vrijednostima. Prije 7-8 godina tako značajna ulaganja u projekte održivog razvoja bila su gotovo nezamisliva. Kompanija je poslovala s gubitkom od gotovo 400 milijuna kuna i dugom od 2 milijarde kuna prema državi te isto toliko prema dobavljačima. INA se morala mijenjati i u tome je bila uspješna.
Kada danas govorimo o investicijskim potrebama i potencijalu kompanije važno je naglasiti da je INA efikasna kompanija sa zdravim financijama i potencijalom za rast. Najveći je izvoznik u zemlji i jedan od vodećih investitora s oko 80% reinvestirane dobiti. Kompanija je smanjila svoju zaduženost sa 10 milijardi kuna u 2010. na oko 3 milijarde kuna u 2016.
Drugim riječima smanjena zaduženost daje Ini veliki potencijal za nova strateška ulaganja, pa tako i za investicije koje omogućuju održivi razvoj.

Jedna od značajnijih investicija koje se spominju ulaganje je u modernizaciju riječke rafinerije. Koliko je ovaj projekt značajan u kontekstu održivog razvoja?

Kompanija nastavlja s pripremnim aktivnostima za 400 milijuna dolara vrijednu investiciju u izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka koje će podići konkurentnost Rafinerije nafte Rijeka, ali će ona time postati i jedna od najmodernijih rafinerija na Mediteranu. Samim time, postrojenje za obradu teških ostataka znači i dodatni iskorak ka proizvodnji koja poštuje načela održivog razvoja.
Osim što će novo postrojenje pozitivno utjecati na daljnje smanjenje emisija u okoliš, prvenstveno u zrak, pridonosit će i efikasnijem korištenju resursa što će rezultirati većom učinkovitošću rafinerije.
U konačnici projekt će rezultirati većim iscrpcima motornih benzina i dizelskih goriva, kao i njihovu dublju rafinaciju, uz zadovoljavanje europske kvalitete proizvoda i emisijskih normi.

Inini napori u izvještavanju o održivosti, osim na domaćoj, prepoznati su i na višoj, regionalnoj razini. Napravljeni sukladno GRI smjernicama, ti izvještaji često se ističu kao ogledni primjeri dobre prakse. U čemu je tajna uspjeha?

Rekla bih da tajna leži u iskustvu koje imaju naši brojni stručnjaci. Činjenica je da kao naftna kompanija imamo veliki utjecaj na društvo i okoliš. Zbog toga izvještavamo javnost i u pogledu nefinancijskih pokazatelja od 1997. godine te smo kroz taj dugi period kontinuirano uvodili poboljšanja u naše izvještaje. Znamo slušati pa tako u obzir uzimamo sve povratne informacije i prijedloge za poboljšanja koje nam daju naši dionici. Također, pratimo svjetske trendove u pogledu izvještavanja tako da smo prva kompanija u Republici Hrvatskoj koja je objedinila financijski i nefinancijski dio izvješća. Ne libimo se prikazati i nepovoljne pokazatelje jer smatramo da je transparentnost najvažnija u pogledu izvještavanja.
Naše napore prepoznala je i struka tako da nam je dodijeljen Green Frog Award 2015., nagrada za najbolji izvještaj o održivom razvoju u Hrvatskoj u prethodnoj godini. 
 
Kao jedan od najvećih prioriteta u postizanju cilja 'Nula incidenta' ističe se sigurnost. Na koji se način ona ojačava u kompaniji i tko je najodgovorniji za nju?

U pogledu sigurnosti, kompanija ima postavljene strateške ciljeve te je implementirala različite programe u području zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša unutar INA Grupe. Spomenula bi samo neke, npr. prevencija incidenata poput temeljnih pravila sigurnosti, zaštite od pada s visine, izoliranja energije, program sigurne vožnje te program osnove sigurnosti vozača kamiona.
O uspješnosti svega što radimo govore i brojke. U 2013. imali smo 2,5 ozljede na svakih 1000 radnika, a 2016. smo završili sa stopom od 1,6 ozljeda, a u to nisu ubrojeni samo Inini zaposlenici već i radnici naših podizvođača radova. Kroz naš program sigurne vožnje za zaposlenike smanjili su broj prometnih nesreća. U 2011. ih je bilo 3,4 na 1000 zaposlenika, a sada ih je svega 0,9. Poseban smo fokus usmjerili na implementaciju sustava upravljanja procesnom sigurnosti. To uključuje identifikaciju, razumijevanje i kontrole procesnih rizika radi prevencije incidenata, neovisno o stupnju njihove ozbiljnosti.
Međutim, neovisno o kvaliteti programa uspješna implementacija će izostati ako nema istinske uključenosti rukovoditelja na svim razinama kao i vođenja vlastitim primjerom u području zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i procesne sigurnosti. Stoga smo u 2015. godini pokrenuli Program uključivanja rukovodstva u zaštitu zdravlja, sigurnosti i okoliša (ZZSO). Na temelju anonimnih anketa došli smo do mišljenja radnika o uključenosti njihovih rukovoditelja u ZZSO i izazova s kojima se susreću na svome radnom mjestu. Potom su organizirane radionice na kojima je 250 rukovoditelja svih razina dodatno upoznato s važnošću njihove uloge u osiguranju sigurnih uvjeta rada kao i potrebom za uspostavom komunikacije s radnicima po tom pitanju.
Program je prihvaćen s entuzijazmom i iznad je očekivanja te s njim intenzivno nastavljamo i u 2017. Sigurnost ipak nije samo program. Sigurnost ima lice i zato je važno da svi zaposlenici shvate kako je za postizanje cilja ‘Nula incidenata’ odgovoran svatko od njih uključujući i rukovoditelje. 

S obzirom na to da održivi razvoj ne podrazumijeva samo zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već i društvenu komponentu kroz ljudska i radnička prava, što INA poduzima po pitanju?

U posljednjih nekoliko godina u fokusu nam je sigurnost i zaštita zdravlja naših zaposlenika, ali i svih ugovornih radnika, tako da svoje dobre prakse nastojimo implementirati i u svim kompanijama s kojima INA posluje. To uključuje pridržavanje odredbi Etičkog kodeksa INA Grupe, koji se zasniva na poštivanju ljudskih prava i etičkih načela integriteta, poštenja, povjerenja, poštovanja, tolerancije i odgovornosti.
Svakako treba istaknuti da se kompanija i u području upravljanja ljudskim kapitalom vodi načelima održivog razvoja. Provodi se tako cijeli niz projekata i aktivnosti vezanih uz zapošljavanje i zadržavanje mladih talenata, pravedno ocjenjivanje radnog učinka te je uvedeno niz pogodnosti za zaposlene.
Posebno bih istaknula projekt ‘FORa’, kojim se, kao posebna pogodnost za radnike u izvan smjenskom radu, uvode fleksibilni oblici rada (Flexitime i Flexiplace) sa svrhom osiguranja bolje ravnoteže između privatnog i poslovnog života što utječe na motiviranost i zadovoljstvo radnika te rezultira povećanjem njihove poslovne učinkovitosti i produktivnosti.
Stoga ne treba čuditi činjenice da je INA prema neovisnim istraživanjima jedan od najpoželjnijih poslodavaca, da se ubraja među najveće u zemlji, a s više od 500 zaposlenih pripravnika u posljednjih 7 godina INA je vodeća kompanija u zapošljavanju mladih osoba.