Uz sve neizvjesnosti s kojima se suočava gospodarstvo, poduzetnici okupljeni u Njemačko-hrvatsku industrijsku i trgovinsku komoru (AHK), nikad nisu bili optimističniji i zadovoljniji.

Godišnje istraživanje za 2024., koje je jučer predstavio AHK, pokazuje da bi čak 88 posto njihovih članica ponovno investiralo u Hrvatskoj, a o pomaku govori usporedba da je takvo raspoloženje prije pet godina bilo prisutno tek kod polovice ispitanika.

Stanje u hrvatskom gospodarstvu 53 posto vidi zadovoljavajućim, a uistinu dobrim 29 posto. To je i najviša razina onih koji su zadovoljni postojećom situacijom, jer u 2023. ih je takve ocjene imalo 20 posto, a u 2022. tek 8 posto.

Osim na razini cijelog gospodarstva, pozitivnija očekivanja članice AHK-a imaju i za vlastito poslovanje u Hrvatskoj. Samo ih 5 posto očekuje lošiju situaciju za svoje poslovanje, dok ih dobra očekivanja ima 54 posto, dvostruko više nego prije pet godina.

Problem nedostatka radnika
Većina (60%) očekuje u ovoj godini povećanje ukupnih prihoda svojih tvrtki, no na poslovanje će ipak traga ostaviti gospodarska kretanja u drugim zemljama na kojima posluju. Točnije, nešto manje je onih koji očekuju daljnje povećanje izvoza u ovoj godini, (u 2023. takvih je bilo 38%, a sada 32%), dok većina tvrtki očekuje da će zadržati jednaku razinu izvoznih poslova kao lani (63%).

Inače, od 118 tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju, polovica se bavi uslužnim djelatnostima, a 26 posto dolazi iz prerađivačke industrije, 11 posto trgovine, 8 posto su građevinske tvrtke, a 6 posto iz energetskog sektora i uglavnom je riječ o tvrtkama koje imaju do 100 zaposlenika.

Takvo ispitivanje provedeno je u isto vrijeme u 16 država srednje i istočne Europe, a Hrvatska je među njima osjetno pozitivnije ocijenjena kao dobra lokacija za ulaganje kapitala, jer u prosjeku je spremnost članica za ponovno ulaganje u 16 zemalja bilo na razini 83 posto.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“To su ogromni napreci i veliko priznanje da Hrvatska, usprkos izazovima koji i dalje postoje, uistinu postaje bitan dio europskog gospodarskog prostora” izjavila je na predstavljanju rezultata istraživanja Stefanie Ziska, direktorica AHK-a.

Nedostatak kvalificiranih radnika za više od polovice ispitanika predstavlja i dalje glavni rizik u poslovanju u narednih godinu dana. Postojeći problem manjka radnika kompanije nastoje prebroditi ponajprije jačanjem unutarnjih kapaciteta (56%), više od polovice ih je i posegnulo za povećanjem plaća iznad prosjeka na tržištu, polovica se okrenula povećanju digitalizacije, a oko 46 posto isplatama različitih bonusa i dodataka na plaću.

Istraživanje pokazuje i za ovu godinu članice AHK-a procjenjuju da će povećati plaće za 10 posto, što je inače prosječan porast u usporedbi s ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Pritom se najmanji porast plaća predviđa na području Češke, a najveći predstoji na Kosovu.

Zanimljivo je i da 43% tvrtki procjenjuje da će ove godine i unatoč slabostima na tržištu rada povećati broj zaposlenika, a samo 7 posto procjenjuje da će reducirati njihov broj, što je i bitan pomak gledaju li se podaci unatrag pet godina, kada je smanjenje zaposlenih očekivalo 16 posto ispitanika.

Korupcija i spora administracija
Većina tvrtki ne očekuje porast izdataka za ulaganja, a primjetan je čak i porast broja poduzetnika koji očekuju njihovo smanjenje (takva očekivanja lani je imalo 7%, a ove godine 12%). Za poslovanje tvrtki pozitivnim je ocijenjen ulazak u Eurozonu i Schengen, no zanimljivo je i da, suprotno općoj percepciji javnosti, trećina rekla da fondovi EU imaju utjecaja na njihove poslovne odluke, dok za 18 posto oni nisu relevantni, a 22 posto uopće ne koristi potpore ni sredstva EU fondova.

Istraživanjem su detaljnije analizirani i ocjenjivani pojedini segmenti i njihov utjecaj na poslovanje, pa je u slučaju utjecaja administracije najlošijim izdvojeno pitanje suzbijanja korupcije. Čak 32 posto nezadovoljno je, a još više, 35 posto jako nezadovoljno, tim problemom i osjećaju ga na svom poslovanju.

Lošije ocjene tvrtke imaju i za učinkovitost javne uprave i transparentnost javnih natječaja. Poreznim sustavom i poreznom upravom nezadovoljno je tako 37 posto, a vrlo nezadovoljno 17 posto članica AHK, a više od polovice nezadovoljno je i visinom poreznog opterećenja. Znatno je veće zadovoljstvo kompanija kad je riječ o poslovnom okruženju, kvaliteti i raspoloživosti lokalnih dobavljača i uvjetima financiranja, te disciplini plaćanja.

I na tržištu rada, izuzme li se nedovoljna ponuda, dobrim su ocijenjeni visoka obrazovanost, te produktivnost zaposlenika. Najboljim ocjenama izdvaja se infrastruktura u svim segmentima, od komunikacija i opskrbe energijom, do prometa, prijevoza i logistike. Kada se podvuče crta, prosječna ocjena zadovoljstva po svim segmentima za Hrvatsku iznosi 3,06, pri čemu su ocjene iskazivane od 1 do 5, a niža ocjena znači veći stupanj zadovoljstva.

I ta prosječna ocjena, ističu u AHK, potvrđuje rast zadovoljstva, jer lani je Hrvatska ocijenjena s 3,16. U usporedbi s ostalim zemljama srednje i istočne Europe, Hrvatska je na petom mjestu po zadovoljstvu članica AHK, a još 2021. bila je na osmom mjestu.

Novoj Vladi svako će koristiti i izdvajanje nekoliko glavnih zadataka na koje ukazuju tvrtke s ciljem poboljšanja investicijske klime i poslovanja – najvažnijim vide suočavanje s problemom korupcije, reformu sudstva i daljnje smanjenje administrativnih i poreznih opterećenja.