Jedna od njih je tzv. riba vjeverica za koju portal Gorgonija.com piše da može narasti do 61 cm dužine, a karakteriziraju je dvije duge bodlje na glavi. Može se naći na dubinama do 180 metara, a čest je posjetitelj područja koraljnih grebena.

Ova riba rasprostranjena je na području Zapadnog Atlantika, u morima od SAD-a i Bermuda do Brazila, uključujući Meksički zaljev, ali i duž obala Indije i Kariba. U Istočnom Atlantiku može je se vidjeti od otoka Sao Tome i Gabona do Angole, Svete Helene i otoka Ascesnsion.

Što se tiče Jadranskog mora, primjerak ove vrste prvi put je ulovljen i snimljen u kolovozu 2022. u plitkoj stjenovitoj zoni WWF-ovog zaštićenog morskog područja Miramare u blizini Trsta. Ovo je i drugi put da se ova riba mogla vidjeti u Sredozemnom moru, nakon ulova kod Malte 2016.

Gorgonija piše kako postoji veliki interes za ovom vrstom ribom te da bi njeni nalazi u Jadranskom i Sredozemnom moru mogli predstavljati primjer unosa vrste putem brodskog transporta, odnosno putem balastnih voda.

Druga vrsta koja je prvi put viđena u Jadranu je tzv. riba gonič iglica koja može narasti do 150 cm dužine, a maksimalna zabilježena masa ove vrste je bila 6,4 kilograma. Glavne karakteristike vrste su odsudnost okomitih pruga na tijelu, prisutnost crne mrlje na repnom dršku ispred repne peraje, istaknuti donji režanj repne peraje, zubi slične veličine i lijeva gonada kraća od desne.

Može se naći širom svijeta: od Crvenog mora i voda Južne Afrike i Perzijskog zaljeva, Francuske Polinezija, sjeverno do Japana do voda New South Walesa i Australije. Stanovnik je i zapadnog Atlantika, od SAD-a do Brazila, a u istočnom Atlantiku rasprostranjena je oko obala Kameruna, Liberije i otoka Ascension te od Senegala do Gvineje i Zelenortskih otoka.

Zabilježena je i njena pojava u Sredozemnom moru. Što se tiče Jadranskog mora, primjerak ove vrste prvi put je ulovljen 16. lipnja 2022. godine. Riječ je o odraslom mužjaku dužine 887 mm i težine 793 g koji je ulovljen na dubini od 10 metara na pješčanom dnu kod Grada u Tršćanskom zaljevu, najsjevernijem dijelu Jadranskog mora. Primjerak je ulovljen mrežom siparom, a ovaj slučaj predstavlja primjer lesepsijske migracije, piše Gorgnoija.com.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost