Sezonu objava godišnjih rezultata u bankarstvu obično otvara vodeća banka, a ako je suditi prema njoj, sektoru i dalje ide dobro. Prošlu godinu Zagrebačka banka zaključila je s 23,2 milijarde eura aktive ili gotovo 10 posto više nego godinu prije, poslovni prihodi porasli su nešto manje od 5 posto, a neto dobit povećana je za 60 milijuna, na 510 milijuna eura, pokazuje izvješće Uprave na čelu s Daliborom Ćubelom.

Dvoznamenkast rast dobiti (13 posto) ostvaren je nakon što je u 2024. ponovila rekordan rezultat iz prethodne godine, kad je pod snažnim utjecajem tadašnjeg ciklusa rastućih kamata zabilježen gotovo 90-postotni skok zarade. Za lanjski rast nisu zaslužni neto kamatni prihodi. Oni su, očekivano, bili nešto niži, a taj pad nije neutraliziran ni nešto izdašnijim neto prihodom od naknada i provizija. Ali zato je neto dobit od trgovanja i stavke ostalih prihoda i rashoda povećana za 53 milijuna (+112 posto), a rastu je pridonijelo i povoljno stanje naplativosti kredita. Udio ‘loših’ (i) na razini cijelog sektora je nikad niži.

Na troškovima vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke Zaba je u 2025. knjižila otpuštanje 17 milijuna eura rezervacija. Za cijeli bankarski sektor podaci Hrvatske narodne banke o neprihodonosnim kreditima kažu da je udio tzv. loših u ukupnim kreditima (svim sektorima) sveden na manje od 2,3 posto. Četiri godine prije bio je gotovo duplo veći, a osam godina prije premašivao je 8,7 posto. Uz stanovništvo koje poslovično ima manji postotak djelomično ili potpuno nenadoknadivih kredita i kojemu su tzv. NPL-ovi danas nešto ispod 3,5 posto, u vodećim bankama kažu da su danas rijetki i “defaulti” kredita korporativnom sektoru.

Ofenzivniji pristup

Postotak neprihodonosnih kredita im se približio onome kod fizičkih osoba; za poduzeća je on trenutno na 3,67 posto, naspram gotovo 10 posto samo četiri godine prije. Inače, najmanje je loših plasmana u pravilu u stambenim kreditima (trenutno ispod 1,5%), ali i u prekoračenjima po tekućim računima građana sad ih je manje od pet posto.

Prema svemu sudeći, urednosti servisiranja obveza po kreditima, barem zasad, jači pečat daje realni rast plaća/dohodaka kućanstava nego još uvijek povišena inflacija. Isto tako, uz natprosječnu ekonomsku aktivnost u takvu okruženju i sektor poduzeća u prosjeku se očito solidno nosi s kreditnim obvezama.

Među bankarima se ipak može čuti da je ove godine, usporedno s očekivanim usporavanjem gospodarske dinamike, izgledno i usporavanje rasta kredita, dijelom i zbog postroženih regulatornih uvjeta odobravanja kredita koji tek trebaju pokazati pune učinke. “Na početku ove godine može se primijetiti lagano slabljenje potražnje građana za kreditima”, kaže visokopozicionirani bankar iz jedne od vodećih banaka.

U poslovanju s korporativnim sektorom iz bankarske perspektive sjenu na ukupnu sliku donekle baca struktura tih kredita. U prvom redu to se odnosi na udjel kratkoročnih aranžmana i kredita za obrtna sredstva naspram investicijskih za koje bi svi željeli da ih je više. Uza sve, naš sugovornik dodaje i da se ove godine u poslovanju s poduzećima računa i na dodatno jačanje “konkurencije” međunarodnih institucija poput, primjerice, EIB-a ili EBRD-a u kreditiranju poduzeća.

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Kako su s odmicanjem ciklusa spuštanja referentnih kamata Europske središnje banke i plasiranja viškova likvidnosti u prekonoćne depozite kod HNB-a ipak postajala manje aktraktivna nego prije, komercijalne banke se refleksno više okreću traženjima dobrih prilika i projekata za plasiranje kredita privatnom sektoru.

Tako je kod Zabe već neko vrijeme zamjetan ofenzivniji pristup u zoni korporativnog financiranja. To se očitovalo i u prošloljetnom participiranju u velikom kreditu grupacije UniCredit Fortenova grupi u okviru njezina refinanciranja duga američkom fondu HPS. U tom aranžmanu od 550 milijuna eura ne mali komad je “odradila” Zaba kao članica UniCredit grupe.

Smiješi se dividenda

Ukupna imovina banke prošle godine povećana je za više od dvije milijarde eura (na 23,2 milijardi), a pritom su neto krediti i predujmovi komitentima porasli za gotovo 1,9 mlrd. eura, na više od 12,8 milijardi. Kako ističu u banci, to povećanje, za više od 17 posto, ostvareno je najvećim dijelom u kreditima pravnim osobama i stanovništvu. U tome je svakako i doprinos spomenutog velikog kredita.

No, tržišna utakmica itekako je usmjerena i na male i srednje poduzetnike, kao i npr. na komunalna društva u vlasništvu lokalne i regionalne samouprave. U novije vrijeme nastoji ih se privući i ponudom inovativnih i/ili alternativnih načina financiranja kao što su npr. mini obveznice. Nakon PBZ-a koji ih je dosad realizirao desetak, u ponudu ih je uvrstila i Zaba. Krajem prošlog tjedna predstavila je mini-bond nominalnog iznosa šest milijuna eura za splitsku tvrtku Termodinamika, a osim uloge aranžera podržala ju je i kao ulagatelj.

Kad je pak riječ o lanjskim ostvarenjima banke, UniCredit kao njezin većinski vlasnik (s 96,2 posto udjela) zasigurno može biti zadovoljan profitabilnošću hrvatske sastavnice. S obzirom na višegodišnju politiku dividendi i ovdašnjim se dioničarima banke, koji drže nekoliko postotaka temeljnog kapitala, smiješi skora najava solidne dividende. Lanjska, u iznosu 1,4 eura po dionici, značila je dividendni prinos od oko 5,7 posto.