Da je bilo prema planovima Nijemca Klausa Dietera Martina, već drugu godinu zaredom većina naseljenih jadranskih otoka od Pule do Dubrovnika brzim hidrozrakoplovima bila bi vezana s većim gradskim središtima na našoj obali, piše Slobodna Dalmacija.

Kada je u Zagrebu utemeljio tvrtku kćerku kompanije “Europski obalni zračni prijevoz” (ECA), te obznanio svoju namjeru, svi odreda, kako na lokalnoj razini, tako i od središnje vlasti u Zagrebu podržavali su ga i tapšali po ramenu. No, ovaj njemački poduzetnik već tri godine kuca na vrata državnih i lokalnih institucija a da pri tome još nema pojma kada bi prvi amfibijski zrakoplovi s 19 sjedala, koji mogu slijetati na more, ali i tvrde piste, mogu poletjeti između hrvatske obale i jadranskih otoka.

“Moj slučaj najslikovitije pokazuje s čim se sve suočavaju ulagači koji žele ulagati u vašoj zemlji”, kaže Martin. Pojasnio je kako je čelnim ljudima prošle vlade detaljno obrazložio svoj projekt težak 35 milijuna eura, koji bi se realizirao fazno. Za slijetanje i polijetanje hidroaviona koristilo bi se 30 morskih luka. “U startu nam je bilo jasno da nema šanse da tvrtka dobije sve potrebne dozvole i koncesije ako budemo pojedinačno od općina, gradova, županija i države tražili potrebne papire. Inače, bio bi to vjetar u leđa turističkom gospodarstvu Hrvatske,” kaže Martin.

Njemački poduzetnik danas, tri godine kasnije, nema još ni jednu koncesiju. “Održano je bezbroj sastanaka, dogovora, izrečeno bezbroj obećanja, ali se nismo daleko pomaknuli. S projektom je detaljno upoznata i aktualna vlada. Osobitu podršku imamo od pomoćnika ministra prometa Dana Simonića”, rekao je Martin. “Našim investitorima iz Njemačke i Švicarske nepojmljivo je da u zadnjih godinu i pol državna i lokalna administracija nije u stanju pronaći rješenje i utvrditi postupak kako izdati jednostavnu lokacijsku dozvolu za postavljanje pontona, koji nije građevinski objekt, nego certificirani plutajući objekt, i to u javnoj luci koja već ima prostornim planom utvrđenu funkciju prihvata i otpreme putnika i plovila (hidroavion je brod kada je na vodi) što je i funkcija tog potona? Također, nije im jasno da lučke uprave ne poštuju i izvršavaju naputke ministrastva da moraju utvrditi lokacije za potone za hidroavione ako to operatori zatraže”, ispričao je za Slobodnu Dalmaciju Klaus Dieter Martin.