Hrvatska je godinama već turistički među najpoželjnijim svjetskim destinacijama, no problem je što se većina tog turističkog buma veže za Jadran, dok se kontinentalni turizam ipak sporije probija na razine koje zaslužuje. Jesu li, i koliko, ulazak u schengenski prostor i eurozonu otvorili dodatni prostor za razvoj turizma u unutrašnjosti? Na ta će pitanja pokušati odgovoriti konferencija o kontinentalnom turizmu koja će se u petak održati u Đurđevcu. Poslovna konferencija “Dobre prilike kontinentalnog turizma” bit će jedno od većih okupljanja čelnika gradova i općina te vodećih ljudi turističkih zajednica iz cijele kontinentalne Hrvatske koji će kroz tri tematska panela analizirati dosadašnji razvoj turizma u unutrašnjosti Hrvatske te buduće perspektive koje se pružaju turističkim dionicima.

Kako promovirati

Glavni organizator konferencije Plamenko Cvitić ističe da turizam nisu samo sunce i more, jer Hrvatska i u unutrašnjosti ima ogromne turističke potencijale.

“Kontinentalni turizam, osim što iznimno doprinosi razvoju cjelogodišnjeg turizma i raznovrsnosti hrvatske turističke ponude, pruža i velike mogućnosti za ekonomski i opći razvoj manjih gradova i općina. Pogotovo je to bitno isticati sada, jer su se ulaskom u tzv. Schengen, prelaskom na euro, ali i recentnim turističkim trendovima stekli iznimni uvjeti za snažniji razvoj kontinentalnog turizma. Tom konferencijom želimo potaknuti sve dionike da se svi snažnije posvetimo razvoju kontinentalnog turizma”, kazao je Cvitić.

Poslovni skup otvorit će Branko Uvodić, dugogodišnji televizijski urednik i voditelj, koji je kultnim serijalom “Lijepom našom” desetljećima obilazio cijelu Hrvatsku, pa i najmanje i najskrivenije kutke. U uvodnom izlaganju podsjetit će na mnoge neiskorištene potencijale kontinentalne Hrvatske.

U prvom panelu “Brandiranje kontinentalnog turizma” naglasak će biti na analizi svega što kontinentalna Hrvatska nudi u smislu turizma i raspravi treba li to objediniti u krovni brend ili stvoriti niz pojedinačnih brendova za različite turističke niše, te kako najbolje promovirati kontinentalne turističke potencijale.

Drugi panel “Interpretacija baštine” namijenjen je promišljanju korištenja prirodne, kulturne i povijesne baštine u svrhu razvoja turizma te kako ispričati priče vezane uz brojne turističke potencijale i resurse, pogotovo nematerijalnu baštinu kojom cijela Hrvatska itekako obiluje.

Treći panel “Resursi i primjeri dobre prakse” zamišljen je kao interaktivni pregled različitih projekata koje su pojedini gradovi i općine dosad uspješno proveli, tema poput na koji način su aktivirali lokalno stanovništvo da se počne baviti turističkim aktivnostima, što turiste privlači a što ne i mnogo drugih elemenata turističkog razvoja. Osim rasprave panelista, ovaj dio konferencije bit će otvoren za sve zainteresirane predstavnike gradova, općina i turističkih zajednica da svima ukratko predstave svoje najuspješnije turističke projekte.

A upravo je Đurđevac jedan od uspješnih primjera hrvatskog kontinentalnog turizma, što je i razlog da se ova konferencija organizira baš u njemu:

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Naš Đurđevac je u cijeloj Hrvatskoj poznat po Legendi o Picokima, odnosno našoj manifestaciji Picokijadi, ali to nije sve što Đurđevac nudi turistima. Već dugi niz godina razvijamo projekte kojima privlačimo mnogobrojne domaće i strane turiste, a istovremeno pratimo moderne turističke trendove. Zato smo sad posebno fokusirani na enološki i gastroturizam, ali i na sve jači trend zelenog turizma, pogotovo kroz cikloturizam i e-bike koncepte”, istaknuo je gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči.

Hrvatska Sahara

Jedna od specifičnosti Đurđevca je i mini zoološki vrt u kojem žive, a i rađaju se – deve. Željko Lacković, danas predsjednik Gradskog vijeća Grada Đurđevca prije osam godina bio je gradonačelnik Đurđevca, a svoje sugrađane, pa i ostatak Hrvatske tada je iznenadio odlukom da u Đurđevac dovede nove životinjske vrste:

“Hrvatska Sahara, odnosno Đurđevački pijesci jedinstven su geografsko-botanički rezervat. Kako imamo ostatke pustinje i pješčanih dina, zaključili smo da bi takvom ambijentu odgovarale i pustinjske životinje. Tako smo u Podravinu uspješno doveli nekoliko deva, a njima je ovdje kod nas očito jako lijepo, jer svako malo dobijemo i pomladak: ove godine smo novu malu devu dobili potkraj travnja”, kazao je Željko Lacković.

Konferencija u Đurđevcu otvorena je za sve zainteresirane, a ona je i svojevrsni uvod u najvažniju đurđevačku manifestaciju – ovogodišnja 55. Picokijada održat će se od 23. do 25. lipnja, a domaćini i organizatori i ove godine su osmislili bogat i zabavan program kojeg je glavni dio “Legenda o Picokima”, spektakularni scenski prikaz obrane Đurđevca od Osmanlija, koji i ove godine režira Krešimir Dolenčić. Službeni organizatori konferencije su Grad Đurđevac, Turistička zajednica Grada Đurđevca, internetski portal Turizmo.eu i Poslovni dnevnik. Partner konferencije je Sveučilište Sjever, a medijski pokrovitelji su Glas Slavonije, Turizmoteka.hr, Gradonačelnik.hr, Drava.info, Podravski radio, Prigorski.hr, ePodravina.hr i ICV.hr.