Magazin Poslovna 2023
Poslovna 2023.

Nije sve tako crno, ako smo iz ovih tridesetak godina izvukli lekcije

Uz malo sreće, a puno pameti i truda, mogli bismo kroz 2023. protrčati bolje od drugih.

Vladimir Nišević
15. prosinac 2022. u 22:00

U manje od godinu dana riječi poput nužne reforme, porezna opterećenja, pravna nesigurnost, skupa birokracija zamijenile su one s predznakom krizno, recesijsko. U godinu pred nama ulazimo puni neizvjesnosti i strepnje.

Koliko god željeli pružiti utjehu i optimizam, naglasiti ulazak u eurozonu i Schengen, ne možemo izbjeći svjetske silnice koje po tko zna koji put pritišću hrvatsko gospodarstvo. Najgori dio onoga što nas čeka u idućoj godini leži u činjenici kako za ovu situaciju nemamo usporedbe iz recentne povijesti, što znači da nemamo ni mjerilo (benchmark) na osnovu kojeg bismo radili predikcije.

To 2023. godinu čini jedinstvenom i gotovo nepoznatim teritorijem za veći dio gospodarstva. U ovom trenutku naprosto nitko ne vidi kako će se kretati situacija s rastom ulaznih troškova poput energije ili materijala te hoće li ići na bolje ili gore.

Stoga se u godini koja dolazi ipak prije svega treba osloniti na poznate stvari – ulazak pod kišobran eura, otvoreniji protok roba i ljudi, relativno stabilan bankarski sektor, prednost LNG terminala, rast plaća… Kolokvijalno rečeno “nije sve tako crno”. I bez staklene kugle vidi se niz prilika pred Hrvatskom, ali uz uvijek isto pitanje – hoćemo li ih iskoristiti?

Dovoljno smo mali s velikom srećom zvanom turizam da bi naše gospodarstvo možda moglo proći bolje od, primjerice, njemačkog ili talijanskog. Naravno, pitanje ostaje jesmo li kroz proteklih 30-ak godina postali svjesni svega u čemu griješimo? Možda za svjetske tokove i makroekonomski pogled nemamo usporedivih vrijednosti, ali barem za naše učestale greške ‘benchmarka’ imamo koliko god poželimo. Ipak, uz malo sreće, a puno pameti i truda mogli bismo kroz 2023. godinu protrčati bolje od drugih. Naravno, uz jedno veliko “ali”.

A ono nije u rukama gospodarstva, već politike. Primjerice, korištenje novca iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka nije pitanje gospodarstvenika, već onih s druge strane stola. Slično kao i aktualno pitanje poreza na ekstraprofit, koji može biti pravedan i društveno odgovoran, ali i uništavajuća silnica za i onako oslabljeno gospodarstvo.

New Report

Close