Zasjedanje Sabora nakon produženog vikenda uoči kojega se dogodio raspad vladajuće koalicije HDZ-a i Mosta u utorak je nastavljeno demonstracijom proceduralnog iživljavanja, i to s raznih strana.

Luka Brkić, profesor s Fakulteta političkih znanosti, recentne je saborske prizore nazvao "rovovskim ratom", ističući kako će tenzije teško popustiti u kratkom roku.  Dok se mnogi klade slijedi li preslagivanje parlamentarne većine ili novi izbori, prilično je izvjesno da će i današnja rasprava o (ne)povjerenju ministru financija Zdravku Mariću biti u znaku rovovskih pozicija.  Marić je novinarima rekao tek da je spreman iznijeti svoje argumente, da očekuje burnu raspravu, pa i niske udarce. "Mislim da je svima prilično jasno da sam samo sredstvo u cijeloj ovoj priči", rekao je.  I to je, prema svemu sudeći, upravo tako. One koji su u krizi Agrokora prepoznali predizborni adut njegovi argumenti u vezi s optužbama koje su mu stavili na teret zapravo ne zanimaju. A još ih manje zanimaju njegov ministarski rad i kompetencije, prema kojima je vjerojatno ponajbolji ministar u Vladi.

Ostaje, dakle, vidjeti hoće li saborska oporba sakupiti 76 ruku za njegovu smjenu i time zadati udarac i premijeru. U želji da ga se istjera na čistac i prisili da već sad pokaže ima li parlamentarnu većinu, oporba je u međuvremenu zatražila da se, osim pitanja opoziva predsjednika Sabora Bože Petrova, glasuje i o HDZ-ovim potpredsjednicima. Što aktualna kriza vlasti znači za gospodarstvo i bi li s ekonomskog aspekta poželjnije bilo preslagivanje ili novi izbori? Dio ekonomista reći će da politička nestabilnost sama po sebi nije nešto dobro, ali kratkoročno ne vide posebnu opasnost za gospodarstvo. To su otprilike neki od njih poručili i na pozive inozemnih kolega već potkraj prošlog tjedna. Među njima je i Zrinka Živković Matijević, analitičarka RBA.

Prognoze rasta gospodarstva za ovu godinu, kaže, nisu i ne kane mijenjati. "Po svoj prilici pred nama je još jedna odlična turistička sezona, a većina prognoza rasta turizma (od npr. četiri-pet posto) pokazat će se konzervativnima. Potrošnja također ide svojom dinamikom rasta. Ono na što bi se zastoj punog funkcioniranja Vlade (zbog npr. izbora) mogao odraziti su investicije, ali eventualno sporiji rast vjerojatno će nadomjestiti nešto bolji turistički", kaže. Da nekoliko mjeseci u režimu tehničke Vlade (u slučaju izbora, koji bi najranije bili izvedivi u lipnju, a komotno u rujnu) ne bi bio strašan hendikep, pokazalo se i lani na rastu BDP-a i na proračunskom deficitu odnosno javnoj potrošnji, reći će dio ekonomista.

To osobito ističu oni koji smatraju da bi alternativa novim izborima vjerojatno bila puka trgovina za osiguranje labave podrške Vladi, uz koju bi slab reformski potencijal bio dodatno ograničen. Drže da bi u tom slučaju vrijedilo što prije presjeći i ići na nove izbore. No, tu se pretpostavlja da bi ishod osigurao stabilniju saborsku većinu, a za to nema jamstava. Živković Matijević smatra da je kod nas pitanje sklonosti reformama kompleksnije od same stabilnosti saborske većine, što potvrđuje i iskustvo prethodnih stabilnih vlada. Mnogo više neizvjesnosti vidi u 2018., u prvom redu zbog izglednih promjena na razini EU (početak laganog stezanja monetarne politike), ali i lokalnih faktora poput rizika povezanih s krizom Agrokora.

Zvonimir Savić, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, važnost političke stabilnosti naročito podcrtava sa stajališta dugoročnih strateških i razvojnih projekata i dokumenata, a pritom posebice naglašava one vezane uz fondove EU. Hrvatskoj je, kaže, trebalo više od godinu dana da se pomakne sa začelja EU prema uspješnosti korištenja EU fondova (pretekli smo Rumunjsku i Sloveniju). "To su, kao i strukturne reforme, područja u kojima se rezultati pokazuju s pomakom, a i zahtijevaju ozbiljne pripreme – i u planiranju i u provedbi – za koje je važan kontinuitet politike", zaključuje Savić.