Uspjeh Državnog odvjetništva RH u zastupanju države u međunarodnim sporovima, kojim je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev za višemilijunsko obeštećenje stranih investitora na platou Zablaće kod Šibenika, vratio je u fokus tri godine staru parnicu, široj javnosti praktički nepoznatu, uz pitanje što to znači za slične sporove države i stranih investitora. Hrvatska je ovu parnicu, naime, dobila u postupku vođenom pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID), i kako se čini, taj bi pravorijek mogao imati dalekosežne posljedice u sličnim sporovima sa stranim investitorima, i to ne samo onima koji se tiču spornenja u pogledu prostorno-planske dokumentacije, već i u značajnom broju drugačijih predmeta.

Ukratko, nakon što je DORH sa svojom pravnom argumentacijom polučio 100-postotni rezultat, iz tog pravosudnog tijela potvrđeno nam je da je za Republiku Hrvatsku vrlo važan stav iz pravorjeka koji kaže da investitori moraju snositi posljedice svojeg propusta u angažiranju stručnjaka da provedu dubinsku analizu prije samog ulaganja. Drugim riječima to znači, tumače iz DORH-a, da država ne može odgovarati za štetu koja je posljedica pogrešne poslovne odluke tužitelja. "Ovo pravno shvaćanje moći će se isticati u značajnom broju arbitražnih postupaka kao prigovor države tužiteljima – investitorima", navode iz DORH-a. Od osamostaljenja Republike Hrvatske protiv nje je pokrenuto ukupno osam arbitražnih postupaka zbog povrede bilateralnih ugovora o poticanju i zaštiti stranih ulaganja. Dovršena su tri takva postupka, u kojima je DORH zajedno sa stranim odvjetničkim društvima zastupao RH, i sva tri su riješena u korist Republike Hrvatske.

Tako je odbijena tužba austrijskog investitora Adriabeteiligung vs. RH vrijedna 80 milijuna eura, Ulemek vs. RH teška 2,67 milijuna USD i konačno, obitelj van Riet vs. RH zbog 32 milijuna eura štete. Međunarodni centar je zaprimio zahtjev u predmetu Radošević vs. RH koji je, povodom prigovora DORH-a, Tajništvo odbilo registrirati tako da se postupak nije niti vodio. Ovi podaci, pak, potvrđuju da je do sada DORH uspješno zastupao Republiku Hrvatsku i obranio njene imovinske interese u svim arbitražnim postupcima koji su do sada dovršeni.  S druge strane, trenutno se pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova protiv Hrvatske vode još četiri arbitražna postupka, u kojima DORH zastupa državu zajedno sa stranim odvjetničkim društvima. Posrijedi je arbitraža koja se vodi po tužbi Georga Gavrilovića i Gavrilović d.o.o. kojom zahtijevaju naknadu štete od 198 milijuna eura, zajedno sa svim troškovima arbitražnog postupka i kamatama.

Arbitražni postupak je pokrenut radi rješavanja spora koji je posljedica provedenog stečajnog postupka u kome je stečajni sud, tadašnji Okružni privredni sud u Zagrebu, još 1991. prodao tužitelju pet trgovačkih društava kao pravne osobe, a da nije utvrdio imovinu prodanih pravnih osoba i zbog toga izgubljenu dobit u poslovanju. Tužitelj tvrdi da je RH prekršila odredbe međunarodnog ugovora koji je sklopila s Republikom Austrijom. Nadalje, B3 Croatien Courier Cooperativ traži naknadu štete u iznosu od 53 milijuna eura jer je, prema njihovim tvrdnjama, RH prekršila odredbe međunarodnog ugovora sklopljenog s Kraljevinom Nizozemskom jer nije provela liberalizaciju poštanskog tržišta. Naknadu štete od RH traži i Amlyn Holding (točan iznos još nije specificiran), koji tvrdi da je RH prekršila odredbe Energetske povelje i međunarodnog ugovora sklopljenog sa Kraljevinom Nizozemskom.

Prema tim  tvrdnjama, RH je namjerno uništila njegovu investiciju jer je postupala diskriminatorno prema njemu, proizvoljnim promjenama pravnog okvira i na druge različite načine usporavala realizaciju njihova projekta Postrojenja – Termoelektrane na biomasu snage 20 MW. Pred Međunarodnim centrom je pokrenut i novi arbitražni postupak protiv Hrvatske po zahtjevu UniCredito Bank Austria i Zagrebačke banke zbog povrede međunarodnog ugovora sklopljenog sa Republikom Austrijom i naknade štete. Također nije specificiran iznos, a posrijedi je tužbeni zahtjev zbog izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i konverzije kredita iz švicarskog franka u euro.

Iz DORH-a napominju da ne zastupaju RH u arbitraži koja se vodi pred Međunarodnim centrom po tužbi MOL-a protiv naše države zbog povrede ugovora o zaštiti stranih ulaganja.  U ovim postupcima domaće pravo se smatra činjenicom koju se mora dokazati, objašnavaju iz DORH-a. Stoga je putem stručnih mišljenja eksperata trebalo dokazati usklađenost propisa koji uređuju prostorno planiranje, a moralo se rekonstruirati i sve radnje koje je investitor poduzeo prije i nakon svoje investicije. I konačno, Tribunal je prihvatio DORH-ovu obranu u dijelu gdje su tvrdili da je tužitelj prije investicije, odnosno kupnje zemljišta na obali Jadranskog mora, trebao angažirati stručnjaka za urbanizam i utvrditi što, kako i pod kojim uvjetima se može graditi na dotičnoj nekretnini, a što isti nije učinio.