HUP Skor za 2018. godinu iznosi 36 od mogućih 100 te u odnosu na 2017. godinu bilježi pad od dva boda, jer su druge zemlje u srednjoj i istočnoj Europi brže napredovale. Na pad ukupnog HUP Skora najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije (s 54 na 46) i pad skora investicijskih i poslovnih barijera (s 35 na 26), a najkritičniji je skor opterećenja gospodarstva.  Na navedeni skor utječe broj procedura i vrijeme koje je potrebno za plaćanje poreza – to su parametri koji se za prošlu godinu nisu mijenjali iako je skor „broja procedura“ – 0 što znači da Hrvatska prema tom kriteriju najlošije stoji. No, ono što Hrvatsku drži najjače pritisnutu uz dno su porezna i slična opterećenja. Omjer poreza i socijalnih doprinosa opće države u postotku BDP-a ponovo raste i sada premašuje maksimum koji je dostignut prije početka recentnih podešavanja poreznog sustava. Sve se događa na izrazito visokoj razini opterećenja. Prihodi opće države u postotku BDP-a u Hrvatskoj su najveći u srednjoj i istočnoj Europi, a Hrvatska je među osam država članica EU s najvećom visinom ovog omjera, uz bok mnogo razvijenim državama i – Grčkoj.

U „crvenom“ su godinu zaključili skor poticanja investicija (s 39 na 24) te skor produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 32).  Skorovi pravosuđe i tržišta rada te obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i dalje su u „crvenom“.  Iako su u  2018. godini zabilježeni manji pomaci to je nedovoljno da bi se postigao značajniji iskorak, s time da je  skor pravosuđa dodatno pao za 2 boda (s 33 na 31). Rast skorova zabilježen je u ponudi kapitala (s 37 na 43) slijedom pada kamatnih stopa i efikasnosti javnih poduzeća (sa 65 na 73) zbog rasta njihove dobiti.

„Strukturni problemi i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju prilagodbi nekoj sljedećoj krizi te trajno ograničavaju brzinu gospodarskoga rasta. Iako smo zadovoljni da je BDP u prvom kvartalu 2019. rastao 3,9 posto, činjenica je da je to još uvijek premalo i da bismo morali u dužem razdoblju imati rast barem iznad 4 posto. Ulazimo u period koji će obilježiti predsjednički i parlamentarni izbori i ne smijemo dopustiti da nam se fokus s nužnih promjena opet pomjeri u set predizbornih obećanja i parola bez pravih rezultata. HUP Skor objektivno mjeri koliko smo po pitanju reformi zaista napredovali jer govorimo o skupu podatka renomiranih hrvatskih i međunarodnih institucija i uspoređuje nas s drugima – jednostavno moramo objektivno gledati gdje smo slabiji u odnosu na druge jer to isto gledaju i ocjenjuju i investitori, ali sada sve više i građani kada biraju gdje će graditi svoju budućnost, upozorila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a

 „Rezultat i ove godine ukazuje da Hrvatska znatno zaostaje za državama članicama EU iz srednje i istočne Europe (EU10) s kojima dijeli geografiju, povijest i razvojni zaostatak za Zapadnom Europom. Osobito zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od skorova za zemlje koje su još uvijek slabije razvijene od Hrvatske (Bugarska, Rumunjska). Ta mjera zaostatka objašnjava zašto spomenute zemlje sustižu Hrvatsku te u tome najvažniju ulogu imaju opterećenje gospodarstva i tržište rada koja su kritična područja u mjerenju napretka, odnosno, zaostajanja. Skor se pogoršao iako Hrvatska bilježi gospodarski rast, a  podatak o rastu BDP-a utječe na  skor produktivnosti i konkurentnosti, ali sustav indikatora oblikovan je tako da bude prvenstveno osjetljiv na relativne strukturne promjene, a ne na poslovni ciklus“, kazao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.