Zaboravite na privatno, brinite se za javno", pisalo je nekoć u dvorani dubrovačkog Velikog vijeća, a ta bi poruka i danas trebala biti misao vodilja svakog političara, ustvrdio je predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, SDP-ov Željko Jovanović na početku tematske sjednice posvećene političkoj korupciji.

Iako se najviše govorilo o aktualnom problemu prebjega u Saboru iz oporbe u vladajuću većinu, točnije klub zastupnika Milana Bandića, ključna poruka je da uopće nema definicije korupcije, kao i da je pravu korupciju jako teško dokazati bez svjedoka i konkretnih dokaza.

– Politička korupcija se mora suzbiti jer vodi u sistemsku korupciju, a u sistemskoj korupciji prag je takav da se s njome teško bori pa i pošteni građani postanu korumpirani kako bi opstali. Politička korupcija izrazita je prijetnja demokraciji, odnosno očuvanju vladavine prava u društvu – rekao je uvodno Jovanović koji se nada da Hrvatska još uvijek nije došlo do toga da je „nepotkupljiv samo onaj kome nije ponuđena dovoljno visoka cijena”.

– Nikad Hrvatski sabor nije bio nevjerodostojniji jer je odlazak HNS-a u većinu, pa i bivših SDP-ovaca, prevara birača. Oni nisu za to dobili mandate. Vjerujem da će ovo dugoročno imati posljedice na izlaznost građana na izbore. Ako ima elementa kaznenog djela to se može utvrditi ako postoji trag novca i zapošljavanja – tvrdi Jovanović.

Đorđe Gardašević sa zagrebačkog Pravnog fakulteta podsjetio je da se dugo kroz povijest, pa i danas, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, i dalje vode rasprave trebaju li zastupnici imati slobodne ili imperativne mandate. Imperativnim mandatima zapadne demokracije, pa ni Hrvatska, dodaje, nisu sklone, HDZ je to predlagao 2001. godine kad je izgubio dosta zastupnika.

– Ideja imperativnog mandata je da zastupnici slušaju građane koji ih mogu opozvati ako to ne rade – kazao je Gardašević.
Novinar Mislav Bago podsjetio je kako promjena stranačkog dresa nije novost na našoj političkoj sceni, podsjetivši kako je od 2000. godine prosječno 15 do 17 zastupnika mijenjalo stranačke dresove, samo je HDZ u razdoblju od 2000. do 2003. izgubio 18 zastupnika.

– No tada se uglavnom nije ulazilo iz oporbe u vladajuću većinu, sada prvi put imamo prelaske u većinu – kaže Bago. Ipak, naglašava, treba biti oprezan s "bacanjem etiketa" o političkoj trgovini ili korupciji, kojima se najviše razbacuju baš političari.
– Time bacate blato na sve. Ako imate dokaze o korupciji, otiđite na DORH kao što je to napravio Krešo Beljak. Takvim etiketama mnogi skupljaju poene, no onda se u tom blatu onda kupaju svi, rađa se apatija, pa nije ni čudo da se nakon svakog dnevnika može skupiti autobus ljudi koji žele iseliti u Njemačku – dodao je Bago. Najveću ulogu u cijeloj priči, nastavlja, ima Državno odvjetništvo jer ima sve alate temeljem kojih može djelovati.

Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić rekao je da on ne bi govorio o političkoj korupciji već korupciji u politici, naglasivši kako ne može govoriti o konkretnim predmetima koji su još u fazi izvida. Korupcija znači političku trgovinu koja se odnosi na donošenje politika, zamjenu mandata…, pojašnjava.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

– Dokazivanje je vrlo teško zbog konspirativnog načina izvođenja tih kaznenih djela, to se najčešće događa u 4 oka i za dokazivanje trebate svjedoke ili snimke razgovora ili dokaz primanja mita. Za to su potrebne metode koje grubo zadiru u ljudska prava, dakle, smiju se primjenjivati samo kad postoje osnovane sumnje da je kazneno djelo već počinjeno – pojašnjava Jelenić dodavši kako se često ne radi samo o primanju mita, već o različitim oblicima pogodovanja. Podsjetio je da je kazneno djelo podmićivanja zastupnika uvedeno u Kazneni zakon 2013. godine, i od tada je za to djelo osuđen samo Željko Sabo.
Osvrnuo se i na aktualnu temu prebjega.

– Postavlja se pitanje jesu li takvi slučajevi propisani kao kazneno djelo, može li se to podvesti pod neko od sadašnjih kaznenih djela ili se može uvesti neko novo kazneno djelo? – zapitao se glavni državni odvjetnik.

Iskoristio je prigodu i da kao voditelj hrvatske delegacije u GRECO-u kritizira saborske zastupnike što još nisu implementirali GRECO-vu preporuku usvajanja Etičkog kodeksa za zastupnike. O tom kodeksu su nam vladajući u nekoliko navrata, podsjetimo, govorili kako je on nepotreban, što je posebno zanimljivo nakon izlaganja predstavnika Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u kojima su se obojica založila za donošenje Etičkih kodeksa, kako na lokalnoj i državnoj razini, tako i u Hrvatskom saboru.
Predsjednica povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković naglasila je da se povjerenstvo trenutno bavi s tri predmeta koji se povezuju s političkom korupcijom – Marijom Puh, Mladenom Mađerom i Milanom Bandićem – ipak naglasivši kako Povjerenstvo nema mogućnosti posve istražiti sve, kao što to može primjerice DORH.

HDZ-ov Ante Babić vjerovao je, kaže, da će korupcije na lokalnoj razini nestati izravnim izborom načelnika i gradonačelnika, no to se, priznaje, nije dogodilo, zato misli da bi trebalo ukinuti takav izbor. Njegov stranački kolega Stevo Culej založio se za primjenu Zakona o porijeklu i oduzimanju nezakonito stečene imovine koji bi, drži, bio jedino rješenje za borbu protiv korupcije.
SDP-ov Gordan Maras kaže kako prava Vlada s dignitetom ne bi nikada pristala da u svojim redovima ima zastupnike koji su prevarili svoje birače, pa političari ne bi imali ni motive da postanu prebjezi. Mostov Marko Sladoljev podsjetio je da se zahvaljujući Mostu zabranilo kandidiranje s pravomoćnom presudom na lokalnim izborima, te se založio da se to uvede na nacionalnoj razini.
– Da to postoji, Mladen Mađer ni bi ni mogao biti u Saboru jer ima pravomoćnu presudu – zaključio je.