Korištenje nacionalnih resursa, ravnomjeran regionalni razvoj, razvoj turizma kao gospodarske grane s najsnažnijom perspektivom, zaštita okoliša i čuvanje obitelji te svih vrijednosti vezanih uz obitelj stupovi su na kojima Hrvatska seljačka stranka (HSS) gradi izborni program kojim na izborima namjerava osvojiti najmanje šest mandata koliko ih i sada ima u Saboru, kazao je u srijedu lider HSS-a Josip Friščić najavljujući za sljedeći tjedan veliki stranački skup na kojemu će objaviti detaljan izborni program. Iako je jučerašnja HSS-ova konferencija za novinare bila najavljena kao predstavljanje izbornog programa, svela se na obračun s kritičarima i inventuru učinka ostvarenog u protekle četiri godine. Friščić je tek na izravan novinarski upit, neka konkretno kaže s čime HSS misli osvojiti birače, samo kratko iznio “stupove programa”. Kako uopće nije spomenuo poljoprivredu, novinare je zanimalo gdje se izgubila povijesna skrb HSS-a za agrar i seljake.
Izazov – regionalni razvoj
“Preporod hrvatskog sela bio je i ostao dio strategije HSS-a. Oko 60 godina ulagalo se u kombinate, projekt koji se pokazao promašenim kao i brodogradnja. Pojeli su čak i rezerve koje im je država povjerila na čuvanje. Mi naglasak stavljamo na obiteljska gospodarstva i proizvodnju hrane koja je temelj razvoja prehrambene industrije, ali i turizma. Poljoprivredu ćemo detaljnije razraditi kroz projekt ravnomjernijega regionalnog razvoja, što vidimo kao izazov za razdoblje koje je pred nama”, kazao je tada Friščić.S posebnom žestinom obrušio se na neimenovane kritičare koji HSS-u ustrajno govore da je u protekle četiri godine bio čuvar HDZ-a na vlasti. “Mi to nismo bili. Kada su proljetos prosvjednici na ulicama tražili prijevremene izbore, mogli smo utjecati na smjenu vlasti, ali nismo. Ostali smo dosljedni i odgovorni. Iz razgovora s čelnicima Europske unije i diplomatima dobivali smo jasne signale da, dogode li se prijevremeni izbori, nećemo završiti pregovore”, podsjetio je Friščić te dodao da bi prijevremeni izbori blokirali sve procese, Hrvatska ne bi imala otvoren pristup novom europskom proračunu, već bi ostala u čekaonici EU najvjerojatnije sve do 2018.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu