EN DE

Neto tečajne razlike nisu bile izvor ekstra profita banaka

Autor: Jadranka Dozan
21. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Na kraju ožujka ove godine imovine u švicarcima dosegnula je 32,7 milijardi kuna, a pasiva 28,3 milijarde ili 15-ak posto manje

Histerija oko švicarskog franka iznjedrila je, među ostalim, mnogo nerealnih očekivanja i promašenih optužbi, kao i novi krug ‘ultimativnih’ zahtjeva za ukidanjem valutne klauzule. Dosad su se slične inicijative uglavnom smatrale tek dijelom tribunalske retorike, no ako je suditi prema istupu predsjednika Uprave Zagrebačke banke Franje Lukovića ovog vikenda u intervjuu Jutarnjem listu, čini se da se financijaši boje da bi predizborni ambijent mogao biti plodno tlo za razmahivanje štetnih i po sustav opasnih ideja poput zabrane valutne klauzule.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Lesarov zahtjev HNB-u
Uz Dragutina Lesara i njegove Laburiste, toga su se uhvatili i u Udruzi Franak, potkrjepljujući svoje zahtjeve tvrdnjama da su banke u slučaju kredita u švicarcima ostvarivale ekstra zarade na tečajnim razlikama jer su kredite vezane uz franak odobravale na osnovi “10-postotnog pokrića” u toj valuti na strani pasive. Lesar je od Hrvatske narodne banke zatražio da objavi tu valutnu strukturu. Podatke o valutnoj strukturi imovine banaka i obveza banaka HNB, međutim, odavno objavljuje. Prema tim podacima, u razdoblju od 2005. godine, kada je počeo val kredita vezanih uz švicarski franak, pokrivenost imovine odnosno aktive u toj valuti obvezama u švicarcima cijelo je vrijeme zapravo visoka.

Histerija oko švicarskog franka iznjedrila je, među ostalim, mnogo nerealnih očekivanja i promašenih optužbi, kao i novi krug ‘ultimativnih’ zahtjeva za ukidanjem valutne klauzule. Dosad su se slične inicijative uglavnom smatrale tek dijelom tribunalske retorike, no ako je suditi prema istupu predsjednika Uprave Zagrebačke banke Franje Lukovića ovog vikenda u intervjuu Jutarnjem listu, čini se da se financijaši boje da bi predizborni ambijent mogao biti plodno tlo za razmahivanje štetnih i po sustav opasnih ideja poput zabrane valutne klauzule.

Lesarov zahtjev HNB-u
Uz Dragutina Lesara i njegove Laburiste, toga su se uhvatili i u Udruzi Franak, potkrjepljujući svoje zahtjeve tvrdnjama da su banke u slučaju kredita u švicarcima ostvarivale ekstra zarade na tečajnim razlikama jer su kredite vezane uz franak odobravale na osnovi “10-postotnog pokrića” u toj valuti na strani pasive. Lesar je od Hrvatske narodne banke zatražio da objavi tu valutnu strukturu. Podatke o valutnoj strukturi imovine banaka i obveza banaka HNB, međutim, odavno objavljuje. Prema tim podacima, u razdoblju od 2005. godine, kada je počeo val kredita vezanih uz švicarski franak, pokrivenost imovine odnosno aktive u toj valuti obvezama u švicarcima cijelo je vrijeme zapravo visoka.

Poplava promjenjivih kamata
Do kraja 2008. godine razlika između imovine i obveza u švicarskim francima kretala se oko tri do četiri posto. Nakon propasti Lehmana i globalne financijske krize, kad je tečaj franka krenuo prema gore, razlika se nešto povećala, ali je i dalje relativno visoka i u propisanim okvirima. Na kraju ožujka ove godine aktiva u švicarcima dosegnula je 32,7 milijardi kuna, a pasiva 28,3 milijarde, ili 15-ak posto manje. Banke su s globalnom krizom za zatvaranje devizne pozicije, čini se, više koristile međuvalutne swapove prodajući eure i kupujući franke na spot tržištu, a na forwardu obrnuto. Uza sve, prema posljednjim kvartalnim podacima iz računa dobiti i gubitka na razini sustava, neto tečajne razlike nisu baš poboljšale rezultat bankama. Utoliko možda više prostora za propitivanje i preispitivanje dosadašnje prakse i varijabli izračuna ima u zoni promjenjivih kamatnih stopa, uz koje je u Hrvatskoj ugovoreno čak 95 posto kredita, po čemu Hrvatska prednjači među europskim zemljama.




Autor: Jadranka Dozan
21. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Rezidenti su obvezni pri odobravanju kredita te izdavanju garancija i jamstava u korist
nerezidenata pribaviti one instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost
kreditnog posla, garancije koja se izdaje, odnosno jamstva.

Simulirani ugovori

Žao mi je svih koji imaju kredite u CHF. Međutim da nešto razjasnimo. Svojedobno smo imali DEM kao glavnu valutu, a CHF je bio cca. 10% jači. Nakon što je uveden EURO nakon kratkog omjera cca. 1.80 u odnosu na DEM uskoro je sve postalo 1:1, odnosno sve cijene koštanja su se brojčano iz DEM pretvorile u EURO. Ako je u tom trenutku CHF bio 10% jači od DEM (koja je nestala), tada je bilo pitanje dana kada će se i CHF približiti vrijednosti EURA. Radi se o tržištu i umjetno izazvanoj krizi zbog slabog EURA i dolara. CHF raste iz razloga što je jedina postojana valuta u Europi.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close