Jednom godišnje podnosi se izvješće o stanju i poslovanju tvrtki u državnom vlasništvu, a po prvi put izvješće izrađuje Ministarstvo financija, kojemu je početkom prošle godine Vlada predala brigu o upravljanju poduzećima iz svog portfelja.

Izvješće obrađuje podatke za 2022., a po podacima koje prezentira ministar Marko Primorac, ukupno je u vlasništvu države, dakle, uključujući središnju i lokalnu razinu vlasti, 900 tvrtki – više od 800 u vlasništvu gradova, općina i županija.

Skok Hrvatskih cesta
Te tvrtke, kako navodi Primorac, zapošljavaju više od 5% svih zaposlenih, a toliki im je i udjel u BDP-u. Poduzeća u vlasništvu središnje države, koja imaju status strateških tvrtki, pak, čini grupa od 36 tvrtki. Broj tvrtki s tim statusom se inače osjetno smanjio unatrag deset godina, jer u 2013. na listi tvrtki od posebnog značaja nalazilo se čak njih 59.

Među njima je i CERP u čijem je portfelju još 14 tvrtki u većinskom državnom vlasništvu, pa je izvješće obuhvatilo podatke za ukupno 50 tvrtki. Najviše među njima je poduzeća iz prometnog sektora, ali su dvije tvrtke iz energetskog dijela portfelja donijele najveći dio prihoda, Ina i HEP.

Inače, iz CERP-ovog portfelja lani je prodana jedna tvrtka, Agroduhan, ali kako su podaci temeljeni na financijskim izvješćima za 2022., u izvješće je uključeno i njihovo poslovanje. CERP-ov portfelj kontinuirano se smanjuje, što je uostalom i bio cilj države, pa je unatrag deset godina bio tri puta veći.

Ukupno su 50-orica iz državnog portfelja ostvarila 11,3 milijarde eura prihoda u 2022., no kada se iz skupnih podataka izdvoji one koji kao pravne osobe poslovanje vode po pravilima proračunskog neprofitnog računovodstva ili su u primjeni kontnog plana za kreditne institucije (Hrvatske vode, HBOR, HPB, Hrvatska agencija za osiguranje depozita i CERP), ostvareni prihodi iznose 10,2 milijarde eura.

Kako je 2021. godina bila je još u znaku oporavka od korone, prihodi su bili povećani čak za 52%. Najveći skok pritom imale su Hrvatske ceste (čak 640%), Croatia Airlines, te zračne luke Split i Rijeka, ali su u apsolutnim iznosima povećanja najznačajnija kod onih koji su i lideri po prihodima, a to su Ina i HEP.

Inini prihodi podigli su se na 4,65 milijardi, a HEP-ovi na 2,47 milijardi, te su ove dvije tvrtke u ukupnim prihodima sudjelovale s čak 70%. Pad prihoda, i to dvoznamenkaste, zabilježili su Pomorski centar za elektroniku, Luka Vukovar, ZTC, Institut za sigurnost, Fina i Borovo.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

HP najveći poslodavac
No, kada se povuče crta, ukupan neto gubitak bio je gotovo 200 milijuna eura. Negativnom ukupnom rezultatu najviše je pridonio gubitak koji je iskazao HEP, koji je preuzeo najveći teret Vladinih antiinflacijskih mjera uvedenih zbog energetske krize, a dosegnuo je 621 milijun eura. Osim HEP-a, gubitaši su bili još Croatia Airlines, HŽ Cargo, Borovo, Zračna luka Pula, PCO, ZTC, Luka Vukovar, Zračna luka Osijek, te Institut za sigurnost.

Ostale tvrtke godinu su zaključile s ukupno 456 milijardi eura dobiti, čemu je najviše pridonijela Ina, a uz nju su najveći dobitaši još i Janaf, Hrvatske šume, HŽ Infrastruktura i Plinacro. U proračun su iz ostvarene dobiti državne tvrtke u 2022. uplatile gotovo 92 milijuna eura, a što se investicija tiče, za najveći dio, četiri petine od realiziranih 1,2 milijarde eura, zaslužne su Ina, Hrvatske ceste i HŽ Infrastruktura, te HAC i HEP.

Najveći poslodavac među ovim tvrtkama su Hrvatska pošta s 9,4 tisuće zaposlenih i Hrvatske šume u kojima u kojima radi 8,2 tisuće, a ukupno više od tisuću radnika ima 11 državnih tvrtki. U više od polovice je inače broj radnika bio smanjen.

Gleda li se, pak, povrat na imovinu, kao i povrat na kapital, najbolji rezultat su imale Državne nekretnine i Brijuni rivijera, te Jadroplov. Ukupna vrijednost imovine državnih tvrtki prelazi 32 milijarde eura, a kapitala 20 milijardi. Najveće vrijednosti imaju Hrvatske ceste, te HAC, HEP, Ina i HŽ Infrastruktura.v