Dok se čekaju povratne informacije sindikata državnih i javnih službi oko nacrta Uredbe o koeficijentima, premijer Andrej Plenković iskoristio je jučerašnju sjednicu Vlade da javnosti “bolje dočara” što znače predložena rješenja za 245 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama. Usporedio je očekivane prosjeke neto plaća za ožujak 2024. s prosjecima za isti mjesec prošle godine. Za srednju stručnu spremu neto plaća u prosjeku bi bila 54 posto veća, za višu stručnu spremu oko 43 posto, a za visoku prosječno 24 posto veća, rekao je.

Pod utjecajem manjka radne snage i inflatornih pritisaka i u privatnom sektoru plaće već duže vrijeme rastu. Pritom je oporavak kupovne moći prosječne plaće u Hrvatskoj počeo prije godinu dana, a u tome je godišnjim stopama lani prednjačio javni sektor. Kako rast plaća podupire cijene usluga usporavajući približavanje  eurozone ciljanoj inflaciji, plaće su ujedno i varijabla na koju se već neko vrijeme u komuniciranju daljnjih poteza poziva vodstvo Europske središnje banke.

Iako se i dalje računa da će ESB do sredine godine krenuti sa smanjivanjem kamatnih stopa, sve se češće čuje i da će očekivano labavljenje monetarne politike biti nešto sporije u odnosu na donedavna očekivanja. Sve u svemu, i rast plaća i povišene razine kamatnih stopa u konačnici imaju odraz i na strukturu financijske imovine kućanstava (npr. ulaganja u državni dug), pa i depozita kao najveće stavke.

S rastom kamata koje banke nude na oročenja uočljivo je da građani postepeno sele dio “a vista” depozita na oročenja. S osjetnijim odmicanjima od nultih kamata u standardnim ponudama banke su uglavnom krenule tek jesenas, a fokus im je prvenstveno na kraćim rokovima dospijeća, unutar godine dana. Tako, primjerice, većina danas nudi bolje kamate na 6 nego na 12 mjeseci. Prema HNB-ovu usporednom pregledu, na polugodišnja oročenja u J&T i Croatia banci one su na 3,1 posto, na 3 posto su u HPB-u i Agram banci, dok se u dvije vodeće banke na tu ročnost plaća 2,1 posto (Zaba) odnosno 1,5 posto (PBZ). Na 12 mjeseci i najpovoljnije kamatne stope na tržištu ne dosežu tri posto. Najviše su npr. u Croatiji i Agramu (2,9 i 2,8 posto), dok nekoliko najvećih banaka uglavnom nudi 1 posto ili manje,  .

Na razini svih banaka oročenja sektora stanovništva tijekom prosinca su porasla za 3,9 posto, dok su prekonoćni depoziti u odnosu na mjesec prije pali za 1,2 posto.  U godišnjim usporedbama, pak, oročeni depoziti kućanstava bilježe gotovo dvoznamenkast rast (za 9,5 posto ili oko 880 milijuna eura). Za taj rast u cijelosti zaslužan četvrti kvartal. Više kamate u ta su tri mjeseca rezultirale povećanjem oročenih depozita za čak 17 posto ili gotovo 1,4 milijarde eura – dakle, osjetno više nego u cijeloj godini. Još krajem rujna bili su pet posto manji nego početkom prošle godine.

Banke su 2023. zaključile s 37,8 milijardi eura ukupnih depozita građana. Time je njihov godišnji rast usporio na 1,5 posto, nakon što je još u studenome bio na 2,8 posto. To usporavanje potkraj godine ponajprije se pripisuje učinku baznog razdoblja, tj. snažnom povećanju priljeva na transakcijske račune građana potkraj 2022., uoči uvođenja eura. No, međugodišnje usporavanje ukupnih depozita građana obilježilo je praktično cijelu prošlu godinu; iznimke su bili tek svibanj i kolovoz, napominju analitičari Raiffeisen banke.

Skretanje depozita

Sporijem tempu depozita svakako su pridonijele i dvije ulagačke prilike koje je lani država ponudila građanima, a deseci tisuća njih odlučilo je i iskoristiti mogućnost ostvarenja boljih kamata u odnosu na bankovna oročenja. Najprije je, prije nepunih godinu dana, država građanima ponudila upis državnih obveznica uz 3,65 posto prinosa, a prije tri mjeseca uz istu kamatu je upriličeno i izdanje trezorskog zapisa namijenjeno građanima. U te dvije operacije iz banaka je u  instrumente državnog duga skrenuto više od 2,3 milijarde eura. Usto, neke veće banke odlučile su ponuditi sličnu alternativu (doduše, uglavnom ipak s manjim prinosom), nudeći svojim klijentima ulaganje u obvezničke fondove s dospijećem pod upravljanjem njihovih grupacija.

Spomenute alternative nisu znatnije pomaknule ukupnu strukturu financijske imovina kućanstava, ali u HNB-ovoj statistici financijskih računa itekako je vidljiv trag okretanja države prema građanima u operacijama zaduživanja. Primjerice, zaključno s krajem lanjskog rujna u dužničkim vrijednosnim papirima građani su imali 2,33 milijarde eura, dok su godinu prije u njima imali manje od 300 milijuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kad se objave podaci za cijelu 2023. iznos će nesumnjivo biti znatno veći jer se “narodni trezorac”, u koji su građani uložili milijardu eura, dogodio u zadnjem tromjesečju. Inače, prema HNB-ovim podacima ukupna financijska imovina sektora kućanstava krajem rujna iznosila je gotovo 87 milijardi eura ili 4 milijarde eura više nego godinu dana prije. U istom razdoblju financijske obveze sektora kućanstava povećale su se za 1,8 milijardi, na 24 mlrd. eura, što znači da je neto financijsko bogatstvo građana povećano za oko 2,2 milijarde. Rastući niz traje bez prekida od drugog kvartala pretprošle godine.

Mada se kod depozita usporava dinamika rasta, oni su najveća stavka u financijskoj imovini kućanstava pa su u apsolutnim iznosima dali i najveći doprinos njezinu rastu.

Kraća oročenja atraktivnija

Isto tako, unatoč pojačanom oročavaju depozita, s dosegnutih 10,2 milijarde eura na kraju prošle godine u ukupnim depozitima građana oni su zauzeli nešto više od četvrtine. To je svakako rezultat postepenog rasta kamatnih stopa koje banke nude klijentima na oročenja.

Posljednji dostupni podaci na razini cijelog bankarskog sektora pokazuju da je na novooročene depozite građana kamatna stopa u studenome dosegnula prosječnih 2,4 posto za oročenja do godine dana, dok je na sredstva oročena na dulji rok iznosila dva posto. Iako se sredinom godine očekuje da će ECB napokon početi sa snižavanjem referentnih stopa, u dogledno vrijeme to vjerojatno neće bitnije utjecati na kamate na bankovne depozite građana. Među ostalim, i zbog toga što bi već uskoro država trebala ponovno izaći s novom narodnom obveznicom, a nagovijestila je da će nastaviti i s nuđenjem trezorskih zapisa stanovništvu.