Već smo navikli čitati i slušati o sazrijevanju i starenju vina i pjenušaca u moru. Podvodni vinski podrumi u posljednjih 10-ak godina šire se diljem svijeta, i to više nije novost. Novost je ekstra djevičansko maslinovo ulje koje je, nakon što je proizvedeno na kopnu, šest mjeseci odležalo u moru, piše Maslina.

“Ako podmorje godi vinu, neće smetati ni ulju”, pomislio je vinar i maslinar Denis Plastić iz Nadina.

Za eksperiment, prvi ovakav ne samo u Hrvatskoj nego vjerojatno i u svijetu, odlučio se, kaže, jer zna da ulju odgovaraju tama, mir i odgovarajuća temperatura, a sve te blagodati su u Jadranskom moru nedaleko od njegova maslinika.

Iločki podrumi

Vinari iz srca Srijema izronili ‘morsko’ vino za jačanje izvoza

Nije mu daleko ni Coral Wine, jedni podvodni vinski podrum na području Zadarske županije kojega je osmislio Marko Dušević, vlasnik tvrtke Adriatic Shell, u sklopu koje je i uzgajalište školjki –​ daganja i kamenica kod otoka Paga, poznatog po solanama, vinima i  ovčjim sirevima.

“Možda postane poznat i po maslinovu ulju iz mora”, dodaje Denis uz karakterističan osmijeh.

Podno Velebita

U podvodni podrum, između Paškog i Virskog mosta podno Velebita, u jedan od osam kaveza ronioci su na dubinu od 30 metara spustili 120 njegovih boca od pola litre.

Boce su od keramike, izvana obojene u crno, i u njima je ulje od sorti oblica, coratina i leccino. Berba 2020. godina. Plodovi su ubrani u vrijeme optimalne zrelosti i prerađeni hladnim prešanjem isti dan, što Denis i inače prakticira.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ulje čuva i bistri u inoks posudama. Nakon dva pretoka, potkraj studenoga i prosinca, ulje je u sredinom siječnja prošle godine prelio u tamne boce.

Ove pod morem bile su punih šest mjeseci izložene velikoj količini energije koja je protjecala oko njih, pod utjecajem morskih struja i prirodnih izvora vode koji nose alge i druge morske organizme. Hvataju se za boce tako da svaka, prekrivena morskim “ožiljcima” i raznim obraslinama, izgleda kao pravo malo remek-djelo prirode.

“Izgledaju jedinstveno”, nije krio zadovoljstvo Denis kad su mu ronioci isporučili odležane boce. A što je u njima, kakvo je ulje? Nestrpljivo je iščekivao da ga kuša, što je i uradio odmah kad je stigao kući u Nadin.

Važno priznanje

Hrvatska u New Yorku potvrđena kao maslinarska velesila, treći smo na svijetu po kvaliteti ulja

“Ima dobru teksturu, a razvila se i dodatna gorčina. Pikantnije je od istog ulja iz obiteljskog podruma”, dojam je nakon prvog kušanja. Pravi cilj eksperimenta bio je utvrditi hoće li potapanje i odležavanje u moru produžiti trajnost maslinova ulja. “Hoće”, uvjeren je Denis.

“Evo, moje ulje iz mora ni nakon 14 mjeseci nije ništa izgubilo. Ni u strukturi, kao ni okusu. Zadržalo je voćnost i pikatnost kao da je jučer prerađeno”, tvrdi maslinar.

Njegov eksperiment izazvao je zanimanje i u Zavodu za javno zdravstvo Zadar, u sklopu kojega je moderan laboratorij za kemijsku analizu, a imaju i panel certificiranih ocjenjivača organoleptičke analize​ maslinovih ulja.

“Pokus je zanimljiv. Spremni smo sudjelovati na način da novo ulje od posljednje berbe koje će odležavati u moru analiziramo u tri navrata: nakon dva, četiri i šest mjeseci koliki je maksimalni predviđeni rok čuvanja u moru. Istodobno bismo analizirali kakvoću istog ulja (nakon 4, 9, 13 i 18 mjeseci) koje se čuva u obiteljskom podrumu na kopnu tijekom predviđenog roka trajanja od 18 mjeseci. “Usporedna analiza će najbolje pokazati je li odležavanje u moru utječe na kvalitetu maslinova ulja”, kaže Benito Pucar, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju i zaštitu okoliša Zavoda za javno zdravstvo Zadar.

Inače, priča o OPG-u Denisa Plastića započela je 2012. godine, istodobno kada i o tvrtkama Dolina maslina, vlasnika Mirka Krtalića, i Bovan, vlasnika Nevena Klinca. Sva tri su zapravo članovi jedne obitelji. Krtalić i Klinac su Plastićevi šogori, odnosno muževi njegovih sestara Milenke i Snježane. Želeći stvarati zajedno su zatražili i dobili u najam 100 hektara zapuštene, godinama neobrađivane državne zemlje, zapravo krša nedaleko od Nadina. Točnije u zaselku Batovići. Tu na području koje još od vremena Liburna i starih Rimljana slovi kao idealno za maslinarstvo podigli su najveći ekološki maslinik u Hrvatskoj s ukupno 33.000 stabala maslina.