Neporezno i parafiskalno rasterećenje gospodarstva za 133 mln eura

Autor: Poslovni.hr/Hina , 28. prosinac 2023. u 15:05
Foto: Marko Prpic/PIXSELL

 Vlada je na sjednici u četvrtak donijela novi akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, a putem ukupno 73 mjere trebalo bi doći do rasterećenja gospodarstva za minimalno 132,7 milijuna eura, te nove mjere aktivne politike zapošljavanja, vrijedne 132,6 milijuna eura.

Usvajanje tog novog, drugog akcijskog plana je mjera u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koja predviđa obvezu daljnjeg smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja, u ukupnom iznosu od minimalno 132,7 milijuna eura ili milijardu kuna, istaknuo je na sjednici Vlade ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan.

Rekao je da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koordiniralo prikupljanje mjera rasterećenja od nadležnih tijela te izradilo prijedlog akcijskog plana, pojasnivši i da je provedba ova mjere predvujet za isplatu europskih sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost 2021. – 2026.

Habijan je podsjetio da je s prvim kvartalom 2022. provedeno svih 50 mjera iz prvog akcijskog plana, čime je ostvareno ukupno rasterećenje gospodarstva od nešto više od 70 milijuna eura.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je poručio da politika poreznog i administrativnog rasterećenja građana i gospodarstva predstavlja kontinuitet Vlade, pri čemu ukupna dosadašnja rasterećenja dosežu 1,5 milijardi eura.

Nastavlja se s mjerama aktivne politike zapošljavanja

Vlada je danas podržala i mjere aktivne politike zapošljavanja za 2024. godinu, koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), za koje je u državnom proračunu osigurano ukupno 132,6 milijuna eura.

Riječ je o mjerama koje obuhvaćaju potpore za zapošljavanje, samozapošljavanje, pripravništvo, usavršavanje, obrazovanje i osposobljavanje, javni rad, stalnog sezonca i potporu za skraćivanje radnog vremena.

Potpore za zapošljavanje uključuju mjesečni paušalni iznos potpore sukladno razini obrazovanja i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu. Nastavlja se i s potporama za pripravništvo, koje uključuju sufinanciranje troška bruto I iznosa plaće te drugih troškova poslodavcima. Veći intenzitet potpore za te dvije mjere predviđen je za poslodavce koji udovoljavaju kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta, a koje će se financirati putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, navodi se u dokumentu Vlade.

Iduće godine nastavlja se i s davanjem potpore za pripravništvo u javnim službama, koja uključuje financiranje 100 posto iznosa prema iznosu pripravničke bruto I plaće, a koja iznosi 85 posto iznosa bruto I plaće radnog mjesta, te potporom za usavršavanje, koja omogućuje zaposlenim osobama stjecanje vještina za rad i zadržavanje radnog mjesta.

Potporom za samozapošljavanje, pak, omogućuje se nezaposlenim osobama pokrivanje inicijalnih troškova poslovanja i rada poslovnog subjekta. Maksimalan iznos potpore za samozapošljavanje iznosit će 20.000 eura. U okviru te mjere, provodit će se i posebna mjera „Biram Hrvatsku“ kojom će se osnažiti aktivnost u gospodarski i demografski slabije razvijenim područjima Republike Hrvatske te poticati povratak radnog stanovništva iz država Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda.

Potporama za obrazovanje i osposobljavanje omogućuje se korisnicima stjecanje dodatnih vještina s ciljem zadržavanja radnog mjesta, stjecanje vještina za ulazak na tržište rada te obrazovanje u obrazovnim ustanovama, navode iz Vlade.  Odobravat će se i potpore za javni rad. Program javnog rada temelji se na društveno korisnom radu kojeg inicira lokalna zajednica ili organizacije civilnog društva, a koji ima za cilj uključivanje nezaposlenih osoba u programe aktivacije u trajanju do maksimalno 12 mjeseci uz subvenciju od 50 do 100 posto troška minimalne plaće.

Nastavlja se iduće godine i mjera stalni sezonac, tj. financijska podrška radnicima – sezoncima u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti koji tijekom godine imaju razdoblja smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja.

Potpora za skraćivanje radnog vremena odobravat će se poslodavcima isključivo iz prerađivačke industrije, koji imaju poteškoće u poslovanju, a s ciljem očuvanja radnih mjesta.

Komentirajte prvi

New Report

Close