Dok Vlada i Hrvatski fond za privatizaciju pokušavaju sa što manje štete izaći iz najnovijeg privatizacijskog “slučaja”, dubrovačkog hotelskog poduzeća Maestral, u HFP-u istovremeno pripremaju vrlo ambiciozne planove za ubrzanu privatizaciju ostatka državnog portfelja. Prema neslužbenim izvorima, pripremljen je popis tvrtki u kojima bi u idućih šest mjeseci trebao otpočeti proces privatizacije, odnosno objava javnih natječaja. Na popisu se nalazi čak 36 tvrtki, što je više nego što je Sanaderova Vlada uspjela privatizirati u dosadašnjem mandatu. Redom je riječ o poduzećima u kojima država ima većinske vlasničke udjele i koje realno mogu zainteresirati ulagače, bilo značajnim diskontima ili uz program rješavanja dugova prema državi. Kako se, također neslužbeno, može čuti, najnoviji “kalendar” prodaje državnih tvrtki nije klasični operativni plan privatizacije, po kakvima se ranijih godina odvijala prodaja udjela iz državnog portfelja. Taj dokument, pojašnjavaju naši izvori, prije bi se moglo nazvati orijentacijskim, budući da se njime zapravo konstatira faza pripreme u kojoj se pojedino društvo iz portfelja trenutno nalazi. S druge strane, takav dokument očigledno je nastao i iz potrebe dodatnog potvrđivanja ispunjenja pojedinih kontrolnih točki iz pisma namjere o ekonomskoj politici Vlade tijekom provođenja aktualnog stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom.

Naime, u tek prihvaćenim smjernicama Ekonomske i fiskalne politike do 2009. godine, koje je izradilo Ministarstvo financija, ističe se da će se privatizacija preostalog državnog portfelja nastaviti ubrzanom dinamikom, te da se planira završiti privatizaciju svih poduzeća u većinskom vlasništvu države, kao i manjinskih udjela, do konca 2007. godine. Iz tog je plana isključena samo brodogradnja, ne računajući brodogradilište Uljanik, jer je to brodogradilište uključeno u provedbu PAL-programa sa Svjetskom bankom, a koji podrazumijeva sveobuhvatni plan restrukturiranje brodogradnje i provođenje privatizacije Uljanika. Koliko je na papiru ambiciozan plan zacrtan u tim smjernicama, govori i iskazana namjera da se već do konca ove godine, dakle u naredna tri mjeseca, obavi postupak spajanja, a potom i privatizacije Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, uz istodobno vođenje postupka druge faze privatizacije Ine i treće faze privatizacije HT-a. Privatizacijski plan HFP-a, pak, trebao bi se početi realizirati već ovoga tjedna, dugo iščekivanom odlukom Vlade RH da HFP može objaviti natječaj za prodaju većinskih udjela u šibenskom TLM-u i Valjaonici cijevi Sisak. U oba slučaja radi se o prvom koraku u privatizaciji, takozvanom nultom natječaju u kojem se oglašava prodaja po nominalnoj vrijednosti. Za neke su tvrtke s HFP-ovog popisa već donesene odluke Upravnog odbora HFP-a o objavi natječaja, kao što je slučaj hotelskih tvrtki Podgora i Živogošće, koje još treba odobriti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u čijem se portfelju nalazi dio državnog udjela, te hoteli Plat. Objavu drugog kruga privatizacije, uz diskont, čekaju i splitski vinar Dalmacijavino, te kaštelanski Adrirachem, te još nekoliko manjih društava. Kada bi se taj plan i realizirao u drugoj polovici 2007. godine u Fondu bi se bavili tek s još nekoliko projekata, no uglavnom strateškog značaja. Izvan plana privatizacije ostaju, naime, tek poduzeća poput Luke Ploče i Luke Rijeka, svih brodogradilišta, Janafa, Imunološkog zavoda, kao i novinske kuće Vjesnik, te Mungosa. No, malo je onih koji gaje toliki optimizam obzirom da je bilo kakva najava ubrzane privatizacije posljednjih godina izazivala žestoke reakcije, gotovo šok. Osim što u pravilu zahtijeva niz birokratskih procedura, svaki privatizacijski projekt povlačio je i širu javnu raspravu, a u novije vrijeme i nužno usuglašavanje s lokalnim vlastima, sindikatima i ostalim zainteresiranim skupinama. Ne treba smetnuti s uma i njihova velika očekivanja vezana uz najavljeni novi zakon o privatizaciji, čije bi donošenje također moglo prolongirati početak prodaje nekih od društava iz HFP-ovo plana. Ako se i uspije uhvatiti tempo sa samim raspisivanjem natječaja, to ne znači i brz završetak samih procesa, zaključuju svi naši sugovornici.
(Mirela Klanac)