Posljednjih nekoliko desetljeća hrvatska tekstilna i odjevna industrija u procesu je restrukturiranja u kojem je uz znatno smanjenje broja zaposlenih naglašen i nedostatak obrazovanih kadrova s potrebnim vještinama. Iskustvo poslodavaca pokazuje kako su vještine i tržište rada u disbalansu. Dok nezaposlenost raste, na natječaje za radna mjesta u tekstilnoj i odjevnoj industriji nema prijava zato što nezaposlene osobe imaju smanjen interes prema ovoj industriji ili nemaju adekvatnih vještina za obavljanje tih poslova. Na seminaru o strukovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih održanom u organizaciji HUP – Udruge tekstilne i kožne industrije Nikola Mikić, predsjednik Udruge, naglasio je kako postoji stalna potreba za kvalificiranim kadrovima, no da velik izazov predstavlja nedostatak motivacije mladih ljudi za obrazovnim programima koji provode strukovne škole s obzirom na to da je riječ o industriji s najnižim plaćama.

Strukovni programi

Sanja Crnković Pozaić, savjetnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava, upozorila je kako se provedenom analizom utvrdilo da u sektoru tekstilne i odjevne industrije ima više neaktivnih osoba školovanih za zanimanja za sektor u odnosu na broj zaposlenih u sektoru. Nadodala je kako je vidljivo da sektor nema potencijalnu radnu snagu koja će zamijeniti one koji odu u mirovinu. Do krizne 2008. godine tekstilna i kožna industrija zapošljavala je više nego što je otpuštala te je znatno pridonosila zaposlenosti. Danijela Pustahija Musulin iz Agencije za strukovno obrazovanje rekla je kako je 2008. bila krizna godina ne samo za industriju nego i za strukovne škole. Velik gubitak radnih mjesta utjecao je na drastično smanjenje interesa mladih za obrazovanje u sektorskim strukovnim školama, što je rezultiralo time da je broj škola prepolovljen. Agencija je vodila projekt kreiranja strukovnih programa u koji su bili uključeni i predstavnici poslodavaca. Izrađen je novi kurikulum promjenjiv i modularan te omogućuje bolju motivaciju učenika jer 40% kompetencija iz strukovnog programa biraju sami. O malim kvotama upisa i velikom odljevu učenika govorila je Marija Čališ, nastavnica Škole za modu i dizajn iz Zagreba te je navela kako je potrebno intenzivirati razmjenu učenika na međunarodnoj razini jer to podiže njihovu motiviranost i olakšava učenje.

Gordana Pavlović, red. prof. Tekstilno-tehnološkog fakulteta, predstavila je dosadašnje aktivnosti koje je fakultet provodio u području cjeloživotnog učenja. Pitanje suplementa diplomi i pravne regulacije načina bodovanja usvojenih kompetencija tijekom radnog vijeka tek treba riješiti, sukladno rastućim potrebama za novim vještinama u industriji, istaknula je Pavlović. Nada Zver, direktorica i suvlasnica tvrtke Ivančica, govorila je o poslovanju svoje tvrtke koja s više od 40 godina tradicije u proizvodnji obuće uspješno odolijeva izazovima globaliziranog tržišta. Tvrtka kontinuirano ulaže u obrazovanje kadrova te više od 20% svih zaposlenih čine visokoobrazovane osobe. Izrazila je važnost obrazovanoga nastavničkog kadra koji prenosi ključna znanja uz korištenje moderne tehnologije kako bi učenike kvalitetno pripremio za potrebe industrije. Za obućarsku industriju nužno je formirati obrazovni centar jer su tekstil i moda češće zastupljeni programi, i to radi stvaranja dovoljnog broja osposobljenih mladih osoba za rad u tehnološki sve zahtjevnijem obućarskom sektoru, naglasila je Zver.

Nove strategije

Predstavnici industrije te obrazovnih i državnih institucija zaključili su kako će nastaviti suradnju i koordinirano djelovati na stvaranju programa koji će omogućiti provedbu novih strategija za ulazak u specifične niše na međunarodnom tržištu. HUP – Udruga tekstilne i odjevne industrije dugogodišnji je član i partner Euratexa, Europske konfederacije tekstilne i odjevne industrije (European Apparel and Textile Confederation), te su zajedničkim snagama organizirali seminar.