Mlinari ovogodišnju žetvu dočekuju s grčem u želucu. Mnogi među njima još nisu podmirili dugovanja prema bankarima za pšenicu iz prošlogodišnjeg uroda, a na pragu je nova žetva. Stanje (ne)likvidnosti postalo je noćna mora, nekima je u pitanju i kontinuitet poslovanja. Stoga se predstavnici tvrtki, uključenih u Žitozajednicu, interesnu grupaciju koja okuplja 80 posto poduzetnika iz mlinarsko-pekarske branše, spremaju ovaj tjedan k resornom ministru Božidaru Pankretiću.

Višak pšenice
Od ministra traže potporu, rješenje za financiranje vjerojatno rekordnog otkupa. Naime, u jesenskoj sjetvi pšenicom je zasijano 167.289 hektara, 19 posto više nego godinu dana prije. Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić za Poslovni dnevnik potvrđuje da je s mlinarima već počeo razgovarati. Očekuje se znatan višak pšenice, a Pankretić najavljuje dobru žetvu kako zbog većih površina, tako i dobrih prinosa. Stoga su, dodaje, nužne pravodobne i konkretne mjere za zbrinjavanje najvažnije krušarice. “Sjest ću s proizvođačima i otkupljivačima kako bismo našli rješenje. U Ministarstvu smo svjesni da stanje likvidnosti kod većine tvrtki nije takvo da bi mogle same preuzeti financijski teret otkupa. Mislim da je u ovom trenutku veći problem od cijene pšenice gdje naći novac za otkup”, naglašava Pankretić. “Nikada nikoga nismo ostavili na cjedilu. Prema tome pobrinut ćemo se i za mlinare i za proizvođače”, obećava ministar. I za ovogodišnju žetvu, sukladno praksi EU, vrijedit će zajamčena otkupna cijena koju je lani usvojila Vlada. Za tonu pšenice iznosi 101 euro. Pankretić podsjeća, iako to pojedincima ne odgovara, pri određivanju cjenika moraju se pratiti i trendovi u regiji, posebno kretanje cijena pšenice na burzi u Budimpešti.

Urušavanje cijena
U Ministarstvu raspolažu s podatkom od 200 do 300 tisuća tona zaliha pšenice. Godišnje potrebe nacionalnog tržišta u prosjeku su 580.000 tona. Kako je lanjska žetva dala 856.120 tona, unatoč izvozu dosta je pšenice na lageru. Zbog nedovoljnog prinosa u 2007. do svibnja 2008. ta je krušarica imala visoku cijenu, kretala se između 1,9 i 2,1 kune po kilogramu. Nakon žetve cijena je nezaustavljivo padala, u travnju 2009. imala je raspon od 0,82 do 0,95 kuna za kilogram. Dobar ovogodišnji urod uz izraženu nelikvidnost, kako kupaca tako i farmera, mogao bi izazvati daljnje urušavanje cijene. Ima i razmišljanja kako više nije sigurna ni zajamčena cijena, 101 euro za tonu pšenice.

Raskol

Hrsto dao ostavku
Žitozajednica se našla i u kadrovskim problemima. Direktor Davorin Hrsto napustio je ‘kormilo’, pa će za sada interes grupacije zastupati Dragutin Barišić, bivši direktor Mlinara. Hrstu je navodno na odlazak isprovocirao raskol među članicama grupacije.