Fina je počela dobivati prve sudske zahtjeve za prislinu prodaju nekretnina elektroničkom javnom dražbom, a uskoro bi trebala to isto početi obavljati i u slučaju prodaje hipotekarno opterećenih nekretnina u stečajevima.

Veliki paket stečajnih promjena koji uskoro ide na Vladu i drugo čitanje u Saboru za navedene nekretnine predviđa ukupno četiri e-dražbe na Fini, uz odredbu koja predstavlja 'revoluciju' jer zadnja e-dražba dozvoljava prodaju za jednu kunu. Tako bi samo ekstremni slučajevi ostali neprodani. Pritom se izbjegava klasični sistem procjene vrijednosti, pa će razlučni vjerovnici, najčešće banke, moći same postaviti početnu cijenu. Na prvoj e-dražbi nekretnina se ne bi mogla prodati ispod 75%, na drugoj ispod 50%, na trećoj ispod 25%, a na četvrtoj cijena može proći i navedena jedna kuna. Brzina je i u ovom Fininom postupanju predviđena na način da dražbe idu u tempu od 70-ak dana, dok bi cijeli ciklus u kojem prodaja mora biti okončana trajao oko 300 dana.

Kod novog rješenja, doznajemo, ne postoji rizik da će netko biti oštećen. Naime, protekom vremena svaka nekretnina koja nije privedena svrsi ionako gubi na vrijednosti zbog neodržavanja. Pored toga, kako će tražbina uvijek biti veća od kupovine, banke imaju mogućnost sebe zaštiti ako smatraju da nešto ide u bescjenje. U tom slučaju mogu posegnuti za kupnjom nekretnine, uz pitanje kome će je prodati kad kupaca na tržištu nije bilo. Slijedi i pitanje kako će Porezna uprava reagirati kod simbolične osnovice poreza na promet nekretnina, a izgledno je da ta imovina neće moći producirati porezni prihod. No, novo rješenje odnosit će se na stečajne postupke koji će se otvoriti nakon stupanja novih stečajnih pravila na snagu što slijedi, neslužbeno, u srpnju.

Ovime Stečajni zakon pomiče granice prema rješenjima koja su sukladna tržištu i ekonomskom interesu, a to nije odlika novih ovršnih pravila za e-dražbu nekretnina s kojom Fina upravo kreće. Uz sve pohvale za transparentnost koja se novim kanalom prodaje postiže, otvara se pitanje hoće li mnoge poslovne nekretnine ostati ponovo neprodane jer donji limit vrijednosti neće biti dostatan da nađe kupca. Konkretno, za razliku od navedenog stečajnog rješenja limit za e-dražbu u ovrsi iznosi tri petine utvrđene vrijednosti nekretnine ispod kojeg se ona ne smije prodati na drugoj dražbi.

Ako nema kupca koji tome udovoljava, sud obustavlja ovrhu. Nikad u Ovršnom zakonu posljednja dražba nije završavala na tako visokoj vrijednosti, tvrdi odvjetnik Mićo Ljubenko. "Oko 90% dražbi završavati će u obustavi, a time se dobiva štetan rezultat jer se gubi vrijeme, a opet smo na početku, s blokiranim poslovnim nekretninama izvan funkcije", kaže on. Nekretnine izvan funkcije nikoga ne zanimaju čak ni kao dar. Takav je primjer jedne lokalne zajednice koja je odbila poklon jer ne želi nijedan kvadrat koji nema prihoda, a stvara velike komunalne obveze.