Razvijenije zemlje članice EU-a izdvajaju preko 30 posto svoga BDP-a za socijalnu zaštitu, dok se u siromašnijim članicama izdvaja manje od 20 posto, a troškovi socijalne zaštite po glavi stanovnika čak su skoro osam puta veći u najbogatijem Luksemburgu od najsiromašnije Bugarske, pokazuju podaci Eurostata.

U Hrvatskoj je 2009. i 2010. godine za socijalnu zaštitu odlazilo 20,8 posto BDP-a. Prosječno u EU, izdvajanja za socijalnu zaštitu porasla su s 26,1 posto 2007. na 29,6 posto 2009. a 2010. godine bila su 29,4 posto BDP-a.

Prosjek prikriva velike razlike među zemljama članicama kada je riječ o životnom standardu i sustavu socijalne zaštite.

Preko 30 posto svoga BDP-a 2010. godine izdvajala je Francuska (33,8 posto), Danska (33,3 posto), Nizozemska (32,1 posto), Njemačka (30,7 posto), Finska (30,6 posto), Austrija i Švedska po 30,4 posto).

S druge strane, Rumunjska je 2010. godine izdvajala 17,6 posto, Latvija 17,8 posto, Bugarska i Estonija 18,1 posto, Slovačka 18,6 posto, Poljska 18,9 posto.

Kada se usporede socijalna izdvajanja po glavi stanovnika, mjereno prema paritetu kupovne moći, koji eliminira razlike u cijenama među zemljama, Luksemburg izdvaja čak 107 posto više od europskog prosjeka, dok Bugarska i Rumunjska izdvajaju samo 27 odnosno 28 posto od europskog prosjeka. Hrvatska je na 42 posto europskog prosjeka. Osim Bugarske i Rumunjske manja izdvajanja od Hrvatske imale su Latvija (31 posto), Litva (37 posto), Estonija (39 posto) i Poljska (40 posto).

Kada je riječ o strukturi socijalnih izdvajanja, nešto manje od polovice (45 posto) odlazi na starosne i socijalne mirovine. Tu se puno manje razlike među zemljama – u Italiji i Poljskoj za socijalne i starosne mirovine odlazi nešto preko 60 posto socijalnih davanja, u Danskoj 37 posto, Nizozemskoj 39 posto, Luksemburgu 36 posto, a u većini ostalih kreće se oko 45 posto. U Hrvatskoj na te stavke odlazi 37,7 posto.

Za zdravstvenu zašititu i naknade za invalidnost otpada 37 posto socijalnih davanja prosječno u EU-u, u Hrvatskoj se na to izdvaja 51,5 posto.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju