Nekadašnja vjerna baza hrvatskog turizma, češki putnici, sve glasnije izražavaju nezadovoljstvo cijenama i uslugama na hrvatskoj obali. Prema najnovijim podacima Češkog statističkog ureda, trend koji je započeo 2023. godine ne pokazuje znakove oporavka. Iako su prošlogodišnje brojke na prvi pogled stabilne, dublja analiza otkriva zabrinjavajuće podatke za hrvatske iznajmljivače. Prošle je godine u Hrvatsku doputovalo 712 tisuća Čeha. Iako je to brojčano više nego godinu ranije, kada se izuzmu pandemijske godine i razdoblje zatvorenih granica, riječ je o drugom najlošijem rezultatu u posljednjih deset godina, navodi češki portal idnes. Ono što još više brine domaće turističke djelatnike jest drastično skraćenje boravka. Česi su na hrvatskom Jadranu ostvarili čak 266 tisuća noćenja manje nego lani.

Prvi znakovi krize pojavili su se 2023. godine, kada su češki turisti prvi put burno reagirali na val poskupljenja. Osim cijena smještaja i restorana, veliku negativnu ulogu odigrale su vijesti o uvođenju različitih regulatornih mehanizama i dodatnih troškova, poput naplate tuševa na plažama, što je u češkim medijima odjeknulo kao simbol „izrabljivanja“ gostiju. Dok Hrvatska gubi na privlačnosti, njezini konkurenti bilježe rekorde. Na suprotnoj strani Jadrana, u Italiji, Česi su postali redoviti gosti, a u Grčkoj je broj noćenja čeških turista porastao za nevjerojatnih 450 tisuća. Zanimljivo je da pad interesa ne pogađa samo Hrvatsku; I Slovačka bilježi minus od sto tisuća čeških posjetitelja. S druge strane, Poljska je postala nova hit destinacija za češke obitelji, piše Večernji list.

Inače, prema prvim nepotpunim podacima iz sustava eVisitor, u Hrvatskoj je u prva tri mjeseca ove godine ostvaren rast od devet posto u dolascima i osam posto u noćenjima, doznajemo u Hrvatskoj turističkoj zajednici. Međutim, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, upozorio je za Večernji list da će ovo vrlo izazovna godina, posebno zbog rata na Bliskom istoku i posljedica na svjetska tržišta energenata i gospodarstva. “Pratimo što se događa na sigurnosnom polju, zasad iz zemalja iz kojih turisti stižu automobilom nemamo značajnija otkazivanja i zastoje u bookingu. No, nešto se događa oko dalekih destinacija, Azije i obje Amerike, no na Uskrs oni ionako nisu pretjerano bili zastupljeni kod nas”, dodaje Ostojić. Kad je riječ o očekivanjima od glavne sezone, za turiste iz europskih zemalja bilježe se rezervacije na razini prošle godine, dok za aviodestinacije postoje, ističe, određeni izazovi, poput otkazivanja rezervacija pojedinih grupa. “Nitko u ovome trenutku ne može procijeniti što će se dalje događati, no nadamo se da će se kriza na Bliskom istoku okončati i stanje normalizirati kako bi ostatak godine protekao na razini prošle”, zaključuje Ostojić.

Prema podacima sustava eVisitor, ukupan turistički promet, dakle strani i domaći turisti, u veljači je iznosio 337.151 dolazaka ili 4,2 posto više nego u veljači prošle godine, te 837.839 noćenja, jedan posto više. U Hrvatskoj turističkoj zajednici kažu nam da su u dosadašnjem dijelu godine rezervacije za Hrvatsku na većini tržišta, posebice onim europskim, stabilne. “U obzir moramo uzeti utjecaj last minute rezervacija jer putnici, s obzirom na sigurnosne, ali i ekonomske okolnosti, konačne odluke o putovanjima donose netom prije putovanja kako bi bili sigurni u mogućnost realizacije istog te kako bi pronašli cjenovno povoljnije ponude u sklopu last minute aranžmana. Hrvatska kao turistička destinacija preko 80 posto ukupnog turističkog prometa ostvaruje s europskih tržišta, uz napomenu kako domaće tržište ostvaruje udio u ukupnom prometu od oko 12 posto. Sukladno tome, iznimno je važno zadržati visoku razinu odgovornosti u oblikovanju turističke ponude i cjenovne politike jer će upravo ti elementi biti presudni za očuvanje stabilnosti i nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom turizmu”, ističu u HTZ-u.

Istraživanje koje je u ožujku proveo Deloitte u suradnji s Udrugom poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatskom udrugom turizma pokazalo je da domaće turističke tvrtke unatoč brojnim rizicima očekuju stabilnu sezonu, uz naznake povećanja last minute rezervacija, nastavak trenda stabilnih cijena koje se usklađuju sa stopom inflacije. No, očekuju i još jednu godinu rasta troškova koji premašuje očekivani rast prihoda, istiskujući prostor za nužne investicije. Većina objekata, njih 55 posto, bilježi stabilan status turističkih rezervacija u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a njih 33 posto bilježi rast rezervacija od tri do šest posto.

“Optimizam za predsezonu dodatno potiče usporedba statusa rezervacija s 2023. godinom koja je usporedivija za analizu jer su uskrsni blagdani bili rano kao i ove godine, a tu je situacija da čak 80 posto objekata bilježi rast rezervacija u odnosu na stanje rezervacija u ožujku 2023. godine do tri posto”, naveli su nam ranije u HUT-u. Većina objekata, njih 67 posto, ne vidi ni značajnije promjene u volumenu rezervacija po različitim tržištima, a nigdje nema naznaka promjene duljine boravka turista u odnosu na prošlu godinu. Što se pak tiče procjene za čitavu sezonu 2026., većina objekata, njih 81 posto, očekuje ponavljanje lanjske razine noćenja, a 14 posto očekuje rast do tri posto. Većina, njih 64 posto, očekuje izraženiji trend last minute rezervacija u odnosu na prošlu godinu.