Iskočite što prije iz broda koji tone, ne držite se pravila da kapetan mora posljednji ostati na palubi, time ćete barem malo ublažiti goleme negativne trendove u poljoprivredi, poručio je ministru Tihomiru Jakovini predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin, podsjetivši na to da u SDP-u ima pojedinaca koji bi kvalitetnije od Jakovine upravljali nacionalnim agrarom.  

Najnoviji razlog nezadovoljstva Jakovininim radom uklanjanje je muznih grla s farmi na čak 23 obiteljska gospodarstva samo u Sisačko-moslavačkoj županiji radi nalaza enzootske leukoze. Nadzor je tek krenuo, pa Latin dvoji da će uključivanjem svih županija ukupni rezultati biti poražavajući. Proizvodnja mlijeka već je u dramatičnom padu, a usmrćivanje grla zbog leukoze još više će pogoršati ionako loše stanje na obiteljskim farmama. Provedba nadzora i iskorjenjivanja enzootske leukoze krenuli su početkom rujna nakon dvogodišnje stanke.

Štete koje ta bolest uzrokuje isključivo su ekonomske naravi, nema opasnosti po zdravlje ljudi. Stoga, upozorava Latin, ne postoje razlozi da se inzistira na iskorjenjivanju leukoze bez razmišljanja o posljedicama. Država, naime, ima obvezu gospodarstvima gdje usmrti goveda isplatiti odštetu. Međutim, oni taj novac u najboljoj opciji dobiju tek nakon šest i više mjeseci. Pravo rješenje bilo bi, ističe Latin, da se odmah provede zamjena grla. Nakon što se utvrdi bolest i životinje odvedu s farme, vlasniku u najkraćem roku trebaju biti dopremljena nova grla da bi na svom gospodarstvu mogao nastaviti proizvodnju bez većih financijskih gubitaka.

Argument u rukama vlasnika mliječnih grla s kojim "nišane" na resornog ministra tražeći aktivnu potporu na rješavanju problema činjenica je da su istodobno od strogoće nadzora leukoze izuzeta goveda koja su u tovu radi proizvodnje mesa. Od 120.000 goveda, koliko se u prosjeku godišnje utovi, dvije trećine je iz uvoza, no ta grla pravilnik štiti od testiranja na leukozu do 24 mjeseca starosti, pa ostaje nepoznato imaju li leukozu u trenutku uvoza, a u spomenutom razdoblju sva završe u lokalnim klaonicama ili u izvozu.