Nejednakost bogatstva u svijetu danas je veća nego ikada prije, istaknuto je na konferenciji "Razumijevanje nejednakosti u jugoistočnoj Europi: što znamo i što tek trebamo saznati".

"Tehnološki napredak, globalizacija i politika pridonose nejednakosti. Ravnomjernijom raspodjelom vlasništva kapitala može se utjecati na smanjenje nejednakosti jer se povećava broj pripadnika srednje klase. Ovako jedan posto najbogatijih upravlja vlasništvom nad kapitalom", rekao je Branko Milanović, svjetski stručnjak za pitanje nejednakosti i siromaštva. Hrvatska ne odskače po nejednakosti od ostalih zemalja Europske unije ili OECD-a, a nejednakost najviše raste u zemljama poput Brazila i Južnoafričke Republike, a najmanje u Austriji, Sloveniji te skandinavskim zemljama.

Iako je kriza najprije smanjila nejednakost srezavši dohotke od kapitala bogatima, njezinim jačanjem i rastom nezaposlenosti jaz se ponovno povećao. Dubravka Jurlina Alibegović iz Ekonomskog instituta kaže da je pitanje nejednakosti djelomično i stvar percepcije. "Naša percepcija puno je drukčija nego što stvarni podaci govore. Hrvatska po stupnju nejednakosti značajno ne odstupa od zemalja OECD-a", rekla je dodajući da je najučinkovitija mjera za suzbijanje – obrazovanje. "Često se zadire u pitanje oporezivanja kao svemogućeg rješenja, no ključno je obrazovanje i usmjeravanje javnih politika na sve vrste formalnog i neformalnog obrazovanja", kaže.