Cjelogodišnja statistika inozemnih izravnih ulaganja (FDI) samo je potvrdila ono što se već prije jasno naziralo: u 2007. zabilježena je rekordna razina izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ona su lani premašila 3,62 milijarde eura, što je uvjerljivo najveći godišnji iznos FDI-ja. U tome su vlasnička inoulaganja sudjelovala sa oko 2,1 milijardu eura (za petinu više nego godinu prije), a oko pola milijarde eura odnosi se na zadržane dobiti čija je razina godinu prije bila i viša. Ipak, najveći skok dogodio se u kategoriji tzv. ostalih ulaganja (trgovinski krediti i druge obveze po aranžmanima s inozemstvom) koja su premašila milijardu eura i u odnosu na 2006. veća su čak 750 milijuna eura ili tri i pol puta. Rekordnoj godini uvelike su pridonijeli FDI-ji u financijski sektor, koji je kroz vlasnička ulaganja i zadržane zarade lani pridonio gotovo 1,6 milijardi eura (u ukupno 2,6 milijardi). U financijskom sektoru glavni su izvor rasta ulaganja bile dokapitalizacije banaka u stranom vlasništvu, uz znatne iznose zadržanih dobiti tih vlasnika, a to je u najvećoj mjeri posljedica zaoštravanja monetarne politike kojom su bankama poskupjela inozemna zaduživanja. Prevlasti kategorije financijskog posredovanja u vlasničkim inoulaganjima pridonijela je i prodaja Dinersa austrijskoj Erste banci u proljeće 2007. Ukupan je iznos vlasničkih ulaganja u financijski sektor u 15 godina statističkog praćenja (od 1993.) dosegnuo pet milijardi eura, čime je samo dodatno učvrstio atribut najatraktivnijeg sektora u pogledu privlačenja stranih investitora. U tih 15 godina, naime, Hrvatska bilježi 14 milijardi eura vlasničkih ulaganja (sa zadržanim zaradama), a zajedno s ostalim ulaganjima FDI-i su premašili 17,6 milijardi eura.

Skorom od 209 milijuna eura vlasničkih ulaganja i zadržane dobiti stranaca i lani je među istaknutijim sektorima bila trgovina, a slijedili su je prateće i pomoćne djelatnosti u prijevozu te “vađenje nafte i zemnog plina, uslužne djelatnosti”, kategorija u kojoj je lani, među ostalim, zabilježena prodaja Tifona mađarskom Molu. Zbog kapitalnog jačanja banaka u stranom vlasništvu najviše ulaganja u 2007. odnosio se na ulagače iz Austrije, 2,2 milijarde eura. Austrijske vlasnike imaju, među ostalim, Zagrebačka te Hypo Alpe-Adria banka kao dvije banke s daleko najvećim iznosima dokapitalizacija. Gledano po zemljama ulagača, uočljive je promjene lani izazvala prodaja Dukata Luke Rajića. To preuzimanje francuski je Lactalis obavio putem belgijske tvrtke-kćeri (BSA International) pa je Belgija lani bila drugi po veličini ulagač, sa 344 milijuna eura. No ta je operacija u isto vrijeme rezultirala negativnim skorom Švicarske. Ove godine nije realno očekivati da se ponovi rekordan lanjski skor FDI-a, a tome je više razloga. Uz vanjske faktore, zasad nema na obzoru većih privatizacija. Iako je i ove godine više banaka najavilo dokapitalizacije, a one najveće ponovno ne isplaćuju dividende, najavljena povećanja kapitala nisu ni približno velika kao lanjska. Ove godine razini zadržane dobiti stranaca pak neće pogodovati zaokret u dividendnoj politici Plive, kojom će američki Barr (preko europske podružnice) povući oko 1,4 milijarde kuna, a tek nešto manji iznos dividende (oko 1,2 milijarde kuna) uskoro bi trebao povući i Deutsche Telekom po svom 51-postotnom udjelu u Hrvatskom telekomu.