Veliku i važnu raspravu pokrenuli su Poslovni dnevnik i slovenske Finance kroz projekte “Hrvatska i Slovenija, povezane i kapitalom”. Prvi susjedi, koji su nekoć bile dio iste države te koje dijele slično društveno-gospodarsko nasljeđe, zajedničkim bi snagama i većom suradnjom mogli postati mnogo značajniji europski, pa i svjetski faktor.
U vremenima brzih promjena, od tehnološki do političkih, za male države kao što su Hrvatska i Slovenija zajednički bi projekti mogli donijeti bolju poziciju i jaču konkurentnost. No, na njima tek treba početi raditi. Kako je otkrila konferencija dvaju vodećih poslovnih medija, koja je u Zagrebu okupila političke predstavnike i poslovnu zajednicu, volje za gradnju bolje gospodarske povezanosti dviju država ima s obje strane, što bi trenutačnim, ali i budućim investitorima trebao biti dobar znak.
Strateške alijanse
Ante Šušnjar, ministar gospodarstva, okupljenima s konferencije poručuje da je vrijeme za novu razinu suradnje. Matjaž Han, ministar gospodarstva, turizma i sporta Slovenije, nastavlja istom retorikom.
“Ako udružimo snage, možemo biti europska priča o uspjehu. Jedino zajedničkim djelovanjem možemo postići da hrvatske i slovenske ideje odjeknu u Europskoj uniji koja ne ide u dobrom smjeru, posebno što se tiče trgovinskih ratova”, poručuje Han, ističući da politike dviju država moraju napraviti više ne bi li poduzetnicima omogućilo ostvarenje ideja.
Kako se moglo čuti na panelu koji je moderirao Peter Frankl, direktor i glavni urednik Časnika Finance, turizam i energetika su područja na kojima dvije države imaju povijesnu suradnju i koja bi trebala biti nastavljena.
Ministar Šušnjar tako na pitanje vidi li priliku za stvaranje strateške alijanse dviju zemalja odgovora da je već imamo, i to na području energetike.
“Vrlo smo zainteresirani, struka vodi otvorene i konstruktivne razgovore o proširenju Nuklearne elektrane Krško”, poručuje Šušnjar na temu projekta koji je realiziran u bivšoj državi, a oko kojega se trenutačno dvije države sporo dogovaraju.
Šušnjar navodi i da su odnosi dviju zemalja na razini EU vrlo dobri, a da bi ubuduće suradnja trebala biti usredotočena na dvije stvari: jedinstveno tržište i otklanjanje teritorijalnih prepreka.
“Jasno smo artikulirali na Vijeću ministara Europske unije da distributeri ne mogu diktirati cijene u određenim zemljama, odnosno da cijene određenih proizvoda ne mogu u Austriji i Sloveniji biti niže u odnosu na one u Hrvatskoj i Sloveniji. Riječ je o prepreci koju pokušavamo riješiti na razini EU te smo u tome dobili veliku podršku Slovenije”, rekao je Šušnjar.
Han, s druge strane, smatra da bi se male države trebale dogovoriti o tome što su njihovi interesi. “Nemamo više vremena samo spuštati glavu. U nekim bismo se pitanjima morali dogovoriti da bismo mogli biti konkurentniji”, poručuje slovenski ministar gospodarstva, turizma i sporta, koji smatra da bi sportaši obiju zemalja trebali biti uzor političarima i poduzetnicima jer postižu izvanredne rezultate bez obzira na to što dolaze iz malih država. Naglašava i da bi volio da granice zamjene mostovi koji će spajati ljude i na kojima će se rađati nove prilike i ideje. “Zato će biti ključno povjerenje koje je ključ svake suradnje”, ističe Han koji, kao i Šušnjar, smatra da je suradnja, zbog trenutačnih geopolitičkih odnosa, važnija nego ikad.
“Moramo doći pameti ako ne želimo da se u Europi financiraju samo granate. Želimo zelenu transformaciju i administraciju koja neće stvarati probleme. Ako trgovinski ratovi neće stati, ali i rat u Ukrajini, ovi će se prostori naći u velikim problemima. Naše se zemlje stoga moraju ujediniti i početi drukčije govoriti. Primjerice, o razgovorima koji se u Europskoj uniji vode o administrativnom rasterećenju Slovenija je odlučila u temu uključiti poduzetnike. Neka oni odluče što im smeta i što treba popravljati. Politika je 20 godina o tome odlučivala i vidimo gdje nas je to odvelo”, rekao je Han, posebno istaknuvši problem carina sa SAD-om i promjenjivosti u odlukama američkog predsjednika.
Dobri pokazatelji
Pritom svaka država ima prednosti od kojih druga može učiti i koje zajednički mogu iskoristiti za postizanje boljih rezultata.
“Prednosti smo svjesni, a slabe strane moramo popraviti”, poručuje slovenski ministar, ističući da Hrvatska ima bolje avionske veze, ali zato Slovenija ima industrijsku snagu na koju može biti ponosna.
Upravo su industrija i kapital ti koji, bez obzira na političke odnose, djeluju i surađuju. Posljednjih godina ostvareno je više međusobno iznimno važnih ulaganja. Samo neki od primjera su akvizicija Droge Kolinske od hrvatskog Atlantica, ali i domaćeg proizvođača kabela Elka od slovenske Iskre. U konačnici, i statistika pokazuje dobre gospodarske odnose. Hrvatska je, primjerice, najatraktivnije tržište slovenskim investitorima.
“Više od trećine svih slovenskih inozemnih investicija dolazi u Hrvatsku u kojoj je do danas ostvareno 2,6 milijarde eura ulaganja. Istodobno, hrvatske investicije u Sloveniji dosegnule su 1,5 milijardi eura, što Sloveniju stavlja na drugo najpoželjnije mjesto za domaće investitore”, izložio je ministar Šušnjar, dodajući da investicijska isprepletenost nije samo pitanje statistike, već pokazuje duboku organsku povezanost dviju država. Nju, doduše, kaže i sam ministar, treba podići na višu razinu.
Dvije države imaju i snažnu trgovinsku suradnju. Robna razmjena iznosi 7,5 milijardi eura te je Slovenija treći po veličini vanjskotrgovinski partner Hrvatske, odmah nakon Njemačke i Italije, dok je Hrvatska četvrti po veličini partner Slovenije.
Turizam kao uzor
Posebno dobre odnose dvije države razvijaju u sektoru turizma, potvrdio je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.
Dvije male, ali značajne europske turističke destinacije već se neko vrijeme zajednički predstavljaju na tržištima SAD-a, Južne Koreje i Kine, odnosno na dalekim destinacijama čiji gosti, kada posjećuju Europu, obično obilaze više od jedne zemlje. Za takve goste Hrvatska i Slovenija, koje dijele turističku budućnost koja se temelji na zelenom i održivom, stvaraju zajedničke proizvode te dijele budžete promidžbe, istaknuo je Glavina.
Tu će praksu, koja pokazuje dobre rezultate, nastaviti, kaže, dodajući da Hrvatska bilježi sve više slovenskih investicija u turizam. Ministar je izdvojio onu u Terme Tuhelj grupacije Terme Olimia vrijednu 27 milijuna eura koju je država podržala sa 6,6 milijuna eura iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Usto, ne mogu se zanemariti i ulaganja slovenskih građana u nekretnine na Jadranu, to su investicije koje uglavnom mobiliziraju domaću građevinsku operativu, ali i utječu na veću potrošnju. Slovenci su, prema nekim podacima, vlasnici svake 15 nekretnine u Hrvatskoj, a pritom, napomenuo je Glavina, spadaju u kategoriju gostiju koji troše više od prosjeka.
Viši iznos slovenskih ulaganja u Hrvatsku dobrim je dijelom rezultat veće porezne konkurentnosti Hrvatske u odnosu na Sloveniju. Upravo se zbog toga na konferenciji Poslovnog dnevnika i Financa moglo čuti kako brojne multinacionalne kompanije svoje sjedište sele iz Ljubljane u Zagreb. No, promjena porezne politike kod susjeda, čini se, neće biti laka.
“Država živi od poreza, a mi želimo da Slovenija ostane socijalna država, da ima dobre javne usluge te da ljudi znaju zašto plaćaju poreze. Problem su visoko porezno opterećene plaće, no promjena porezne strukture mora biti rezultat društvenog dogovora između politike, gospodarstva, sindikata i civilnog društva”, rekao je slovenski ministar gospodarstva, turizma i sporta čija je vlada predložila uvođenje poreza na imovinu koji u javnosti nije odjeknuo najbolje i čija konačna verzija još nije ugledala svjetlo dana.
Po pitanju poreza i poticanja investicija Slovenija bi mogla učiti od Hrvatske, dok bi Hrvatska od Slovenije itekako mogla učiti o razvoju i poticanju industrije. Usto, dvije bi države usklađenim politikama mogle postići mnogo bolje rezultate u europskim tijelima. U konačnici, politika je ta koja još, u velikoj mjeri, određuje i tempo gospodarske suradnje dviju zemalja. Poruke, kao što je ona ministra Šušnjara kolegi Hanu “nećete imati većeg prijatelja od nas, niti mi od vas”, ostavlja dobar utisak. No, nju treba početi provoditi u djelo. Konferencije poput ove, u organizaciji Poslovnog dnevnika i Financi, pokazuju da je kapital itekako zainteresiran za jačanje odnosa između dviju država.
