Zabrana izlova male plave ribe tijekom 2014. trajala je 42 dana, u 2015. gotovo je udvostručena na 82 dana, dok je izlov inćuna lani, ali i ove godine, dopušten samo 144 dana. Konkretno, kad se zbroje sve uvedene zabrane, hrvatski ribari unutar kalendarske godine svoj posao ne smiju raditi čak 180 dana.

Usto, kroz autorizaciju plivarica srdelara kapaciteti su smanjeni 30 posto, a u nacionalnom prostoru Jadranskog akvatorija više od 30 posto područja zatvoreno je za ribolov na dulje razdoblje. Sve te mjere sastavnica su nacionalnoga projekta kojim Europskoj komisiji (EK) želimo podastrijeti argumente da se Hrvatska samoinicijativno već uvelike skrbi o dugoročno održivim zalihama u podmorju kako ne bi ugrozila gospodarski ribolov. Cilj je izbjeći uvođenje izlovnih kvota u Jadranu, što je EK najavila prije godinu dana ističući da bi dosadašnji izlov mogao biti srezan za čak 50-60 posto. Ante Mišura, pomoćnik ministra poljoprivrede za ribarstvo, upravo se vratio iz talijanske Catanije, gdje je sudjelovao na skupu mediteranskih članica Europske unije.

Tamo su predstavnici ne samo iz resornih ministarstava Malte, Španjolske, Grčke, Hrvatske i Slovenije, nego i znanstvenici, te izaslanstva mediteranskih organizacija i udruga, kao i ekolozi, uz nazočnost glavnog povjerenika za ribarstvo EK Karmenua Velle, raspravljali kako u akvatoriju Mediterana zaštititi i dugoročno očuvati sve ugroženiji riblji fond. "Nakon alarmantnih procjena iz 2011./2012. odlučili smo već u 2013. aktivirati strože mjere, što je sukladno i zaključcima Opće komisije za ribarstvo za Mediteran (GFCM)", objašnjava Mišura i dodaje: "Hrvatskoj doista nitko ne može osporavati da nije ništa poduzela na smanjivanju ribolovnog napora".

Na tom se tragu, navodi dalje, provode i pojačani nadzori ne samo plovila na moru već i na tržištu, pri prodaji izlovljene ribe. Podsjeća na to kako će kroz mjeru 'scraping', koja završava 2017., ribarska flota biti smanjena između 10 i 20 posto, za što ribarima iz EU blagajne stiže odšteta, dobit će ukupno 26 milijuna eura. "Racionalnim pristupom u nacionalnim okvirima te dogovorom s našim susjedima u Italiji i Sloveniji želimo preuzeti punu odgovornost kako bismo onima koji će ostati aktivni u tom biznisu osigurali dugoročno održiv ribolov", ističe Mišura.

Nisu, kaže, samo ribari krivi za manje zalihe. Klimatske promjene, ali i raznovrsna zagađenja, svakodnevno u podmorju uzrokuju negativne posljedice pogubne za riblji fond. Mišura očekuje da će u odluci koju će EK donijeti za Jadran biti ugrađeni svi argumenti o provedbi nacionalnih mjera za smanjivanje ribolovnog napora. Uvođenje kvota donijelo bi teške posljedice, ne samo ekonomske već i socijalne, s obzirom na hrvatske specifičnosti. Dovoljno je spomenuti da ribari glavninu izlova trže s tvrtkama koje se bave uzgojem tuna, a one su jedan od glavnih izvoznih proizvoda uz golemi suficit.