Od danas neće biti moguće isplatiti neto plaće bez uplate doprinosa!“ Rekao je to ministar financija Slavko Linić u emisiji Otvoreno HTV-a dodajući da će inače država naplatiti svoje potraživanje od banaka: ”Iznos mirovinskog i zdravstvenog doprinosa koji pripada državnom proračunu platit će nam bankarski sustav koji vodi platni promet.”

Poslodavci podržavaju uvođenje reda, tvrdi pak direktor HUB-a Davor Majetić. “Najveći broj poslodavaca, njih 97 posto, uz neto plaću isplaćuje i javna davanja, dok se u tri posto onih koji ne plaćaju doprinose nalaze i neke državne tvrtke poput Dalmacijavina koje je država trebala kontrolirati kao odgovorni vlasnik,” napominje. Pozdravljamo Linćevu namjeru, komentirao je i šef SSSH-a Mladen Novosel. Sudeći, pak, prema neslužbenim reakcijama iz pojedinih banaka, ministar i banke nisu o tome razgovorale i postigle dogovor. Čini se čak i da Linić silovito stavlja banke pred gotov čin. Rak rani gospodarstva – nenaplaćenim potraživanjima – i bitki protiv nelikvidnosti, on je najavio rat, no iako računa na aktivnu ulogu banaka, prva reakcija koju je izazvao je konsternacija. Postoji bojazan, slažu se u više banaka, da će banke postati krivci za one poslodavce čija je obveza da plate i neto plaću i doprinose državi, a koje banke ne mogu kontrolirati. Taj stav je potvrdio i HUB koji u priopćenju navodi da kontrola isplata doprinosa u sustavu platnog prometa tehnički nije moguća iz nekoliko razloga. Banke nemaju mogućnost razlikovati vrstu uplate ili isplate jer prema postojećoj regulativi na platnim nalozima vrsta uplate/isplate nije obavezni podatak i ne treba se prenositi kroz sustav. HUB također navodi da banke nemaju, niti trebaju imati saznanja o visini osobnih dohodaka,povlasticama, odbicima, administrativnim zabranama ili olakšicama da bi na neki način mogle kontrolirati točnost izračuna.

Navode i da poslodavci imaju pravo imati otvorene poslovne račune u više banaka i imaju slobodu izbora plaćanja bilo koje obveze s bilo kojeg računa ili nekoliko puta s jednog računa. To u praksi znači da dio zaposlenika može primati plaću preko jedne banke, dio preko druge, a doprinosi se plaćaju preko treće i četvrte. Naposljetku navode i da svatko ima pravo odlučiti i isplaćivati osobne dohotke u gotovini, što je skupo i nepraktično, ali u tim slučajevima nemoguće je kontrolirati uplate doprinosa. Novi ministar ne kani popustiti, neslužbeno doznajemo. “Ne zanima nas kako će se banke organizirati”, kazao je Linić na HTV-u, koji logičnim smatra dijalog države i banaka oko postizanja organizacijskih rješenja. Sindikalist Novosel upozorava i da se ne bi smjelo dogoditi da država naplati doprinose, a da radnici ne dobiju plaću. “Nove mjere moraju ići u pravcu da i radnik ne bude oštećen, te da se država obračuna s problematičnim poslodavcima. Problem tangira više od 15 tisuća radnika koji neredovito dobivaju plaću, pa ćemo tražiti od premijera da Vlada podrži osnivanje jamstvenog fonda za isplatu neto plaća radnicima”, rekao je Novosel. Linić je rezerviran oko jamstvenog fonda, no upozorio je da Vlada mora regulirati pitanje neto plaće kod onih poslodavaca koji je neredovito isplaćuju.

Vlado Brkanić, RRiF

To nije nova zakonska obveza, dosad se gledalo kroz prste
Novi ministar financija pronašao je lijek da se ne događa novi manjak u državnoj blagajni zbog uskraćivanja mirovinskog i zdravstvenog doprinosa, smatra Vlado Brkanić, glavni urednik “RRiF-a”. Brkanić tumači da nije riječ o nekoj novoj zakonskoj obvezi, te podsjeća da to reguliraju postojeći zakoni koji reguliraju doprinose te Zakon o platnom prometu. Do problema u nepoštivanju zakona čini se došlo je jer je, kaže, postojalo tumačenje Vlade bankama da se problematičnim tvrtkama progleda kroz prste. Brkanić smatra da je to bilo pravilo kako bi se izbjegao štrajk radnika, a da je država preuzimala na sebe rizik naplate doprinosa. No, iako smatra da je ključno postizanje financijske discipline, Brkanić podsjeća i na to da je Linić svojedobno omogućio da se radnicima 3. maja isplate plaće preko sindikalnog računa čime je, kaže, zaobiđena obveza prema državi.

Kontrola isplata doprinosa u sustavu platnog prometa nije moguća
1. banke ne mogu razlikovati vrstu uplate/isplate jer na platnim nalozima vrsta uplate/isplate nije obavezni podatak
2. banke nemaju saznanja o visini osobnih dohodaka, povlasticama, odbicima, administrativnim zabranama ili olakšicama da bi mogle kontrolirati točnost izračuna
3. poslodavci mogu imati poslovne račune u više banaka i dio zaposlenika može primati plaću preko jedne banke, dio preko druge, a doprinosi se plaćaju preko treće i četvrte