Poticanje malog poduzetništva uz veće zapošljavanje u ruralnim područjima bit će najvažniji element zajedničke poljoprivredne politike Europske unije od 2014. do 2020. godine.

Stoga će za mala poljoprivredna gospodarstva biti smanjene i pojednostavljene neke sadašnje stroge proceduralne obveze, posebno one o višestrukoj sukladnosti jer budućnost temeljimo na održivu upravljanju prirodnim resursima, ali i snažnijem razvoju ruralnih područja", naglasio je jučer na međunarodnoj konferenciji održanoj u povodu 50. obljetnice zajedničke poljoprivredne politike Europske unije Jose Manuel Silva Rodriguez, glavni direktor Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj pri Europskoj komisiji. Proširenje EU donijelo je napredak svim članicama, prihodi poljoprivrednika su porasli, interna tržišta dobro funkcioniraju, a otvaranjem granica svima je povećana i mogućnost izbora, kazao je upozorivši hrvatske institucije da preostalo vrijeme do članstva iskoriste za kvalitetno informiranje poljoprivrednika o izazovima koji ih čekaju na zajedničkom tržištu. 

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ustvrdio je pak kako je Hrvatskoj od ključnih obveza ostalo još ishoditi akreditaciju Agenciji za plaćanja u poljoprivredi te izraditi strategiju ruralnog razvoja za razdoblje do 2020. godine. Strategija će, najavio je, biti donesena do svibnja 2013. i bit će osnova za korištenje sredstava iz zajedničke blagajne EU, a riječ je o 333 milijuna eura koje Hrvatska godišnje uz kvalitetne projekte u potpunosti može povući već od 2014. Prema kriterijima EU, čak 91,5 posto hrvatskoga državnog prostora smatra se ruralnim područjem, što konkretno znači da uz iznimku Zagreba svi ostali gradovi, općine i naselja već sada mogu početi planirati mnoge investicije, pogotovo u infrastrukturu. Sigurnost hrane, fitosanitarne mjere i planovi o upravljanju ribolovnim područjima neki su od sektora u kojima Hrvatska još nije ispunila sve obveze prilagodbe, iznijela je Alexandra Cas Granje, direktorica Opće uprave za proširenje.

Posebno je upozorila na moguću (ne)usklađenost s direktivom plaćanja. Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanje, podsjetila je, imaju veliku odgovornost u osposobljavanju poljoprivrednika za ispunjavanje uvjeta za isplatu potpora kako se ne bi dogodilo da farmeri već 2013. moraju u Bruxelles vratiti dobiveni novac. Veća proizvodnja iz ekouzgoja i teritorijalna ravnoteža u poljoprivrednoj proizvodnji na ukupnom prostoru EU dio su izazova buduće poljoprivredne politike, ocijenio je Tassos Haniotis, direktor u Općoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj. Upozorio je kako zbog klimatskih promjena i manjih prinosa cijene pokazuju najveću razinu nestabilnosti u 30 godina. Zbog krize i rasta troškova mnogi će se farmeri manje brinuti i za okoliš pa zajednička poljoprivredna politika mora naći rješenje za taj problem, smatra Haniotis.

Agrar u Europskoj uniji i Hrvatskoj

Čak 44% europskog proračuna za poljoprivredu

Poljoprivreda od osnutka Europske unije uživa status najizdašnijega korisnika i nekada je trošila više od 50 posto proračuna. Ove godine zajednička blagajna EU raspolaže s proračunskih 129 milijardi eura, od kojih je 44 posto ili 56,8 milijardi namijenjeno za potpore u poljoprivredi koja zapošljava šest posto od ukupnog broja zaposlenih, a u BDP-u sudjeluje s pet posto. Hrvatski proračun za ovu je godinu 117 milijardi kuna, a poljoprivredne potpore iznosit će 2,52 milijarde kuna. I hrvatska poljoprivreda u nacionalnom BDP-u sudjeluje s pet posto udjela, a od ukupna broja zaposlenih prisvaja 14 posto.