Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

‘Ne igrajte se s tečajem kune’

Autor: Ana Blašković
28. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Hrvatska narodna banka u deviznoj intervenciji u utorak je bankama prodala 270,6 milijuna eura čime je s tržišta sterilizirala 1,96 milijardi kuna i stabilizirala tečaj na 7,2267 kuna za euro

HNB je bankama, ali posredno i mirovinskim fondovima poslao oštro upozorenje “da neće tolerirati špekulacije s tečajem” već će nastaviti s politikom održavanja stabilnosti domaće valute. Kako neslužbeno doznajemo, nakon preuzimanja Ine vrijednog 6,2 milijarde kuna tržište se preplavilo kunama, što su banke iskoristile i počele špekulirati na slabljenje kune.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Banke žele špekulirati, to je njihovo legitimno pravo”, kaže bankarski stručnjak pod uvjetom da ostane anoniman, uz opasku da je nedavno “tečaj prebrzo skočio”. Dvije najveće banke s mađarskim su Molom unaprijed dogovorile kupnju 6,2 milijarde kuna te krenule skupljati zalihe domaće valute. No, problem je nastao kad su mirovinski fondovi prepuni kuna taj višak odlučili plasirati u eure što je naglo povećalo potražnju i stvorilo snažan deprecijacijski pritisak na kunu. Kako neslužbeno doznajemo iz bankarskih krugova, na zadnjoj intervenciji 80 posto eura otkupile su upravo Zagrebačka i Privredna banka. “Kad je obavljena isplata dioničara tečaj je otklizao sa 7,14 na do 7,27 koliko je iznosio u trenutku kad je intervencija bila objavljena, da bi se posljedično stabilizirao na 7,23 kune za euro”, kaže direktor riznice Societe Generale-Splitske banke Zvone Akrap. Ne manje važno, najveće domaće preuzimanje se poklopilo s kulminacijom svjetske financijske krize u kojoj su se opekli i strani vlasnici dijela domaćih banaka, poput Zagrebačke (UniCredit)i Privredne (Intesa SanPaolo). Zahvaljujući krizi, HNB je povećao zahtjeve za likvidnošću (za oko 2,2 milijarde kuna) odlukom da se gotovina u blagajnama banaka ubuduće neće priznavati za kunski dio pričuve već će banke taj dio morati posebno prikupiti. Kako je jedna od investicijskih strategija u kriznim uvjetima držanje visokolikvidnih pozicija, kako bi osigurala da isplata dioničara prođe bez ‘škripanja’, središnja je banka u listopadu na repoaukcijama džentlmenski bila široke ruke. U sustav je prvog listopada upumpala 1,9 milijardi kuna, tjedan dana kasnije tada rekordnih 4,94 milijarde kuna, a tik pred zaključenje isplate dioničara, 15. listopada još 5,3 milijarde kuna (no dio sredstava je otkupljen u međuvremenu). Zahvaljujući ‘širokoj ruci’ preuzimanje Ine i isplata dioničara prošli su glatko. Prodavši bankama 270,6 milijuna eura, HNB je stabilizirao tečaj. Makroekonomista Erste banke Alena Kovača sterilizacija viška kuna nije iznenadila. “Intervencija nije došla neočekivano s obzirom na to da je tečaj kune u kratkom roku znatno oslabio”, kazao je Kovač.

HNB je bankama, ali posredno i mirovinskim fondovima poslao oštro upozorenje “da neće tolerirati špekulacije s tečajem” već će nastaviti s politikom održavanja stabilnosti domaće valute. Kako neslužbeno doznajemo, nakon preuzimanja Ine vrijednog 6,2 milijarde kuna tržište se preplavilo kunama, što su banke iskoristile i počele špekulirati na slabljenje kune.

“Banke žele špekulirati, to je njihovo legitimno pravo”, kaže bankarski stručnjak pod uvjetom da ostane anoniman, uz opasku da je nedavno “tečaj prebrzo skočio”. Dvije najveće banke s mađarskim su Molom unaprijed dogovorile kupnju 6,2 milijarde kuna te krenule skupljati zalihe domaće valute. No, problem je nastao kad su mirovinski fondovi prepuni kuna taj višak odlučili plasirati u eure što je naglo povećalo potražnju i stvorilo snažan deprecijacijski pritisak na kunu. Kako neslužbeno doznajemo iz bankarskih krugova, na zadnjoj intervenciji 80 posto eura otkupile su upravo Zagrebačka i Privredna banka. “Kad je obavljena isplata dioničara tečaj je otklizao sa 7,14 na do 7,27 koliko je iznosio u trenutku kad je intervencija bila objavljena, da bi se posljedično stabilizirao na 7,23 kune za euro”, kaže direktor riznice Societe Generale-Splitske banke Zvone Akrap. Ne manje važno, najveće domaće preuzimanje se poklopilo s kulminacijom svjetske financijske krize u kojoj su se opekli i strani vlasnici dijela domaćih banaka, poput Zagrebačke (UniCredit)i Privredne (Intesa SanPaolo). Zahvaljujući krizi, HNB je povećao zahtjeve za likvidnošću (za oko 2,2 milijarde kuna) odlukom da se gotovina u blagajnama banaka ubuduće neće priznavati za kunski dio pričuve već će banke taj dio morati posebno prikupiti. Kako je jedna od investicijskih strategija u kriznim uvjetima držanje visokolikvidnih pozicija, kako bi osigurala da isplata dioničara prođe bez ‘škripanja’, središnja je banka u listopadu na repoaukcijama džentlmenski bila široke ruke. U sustav je prvog listopada upumpala 1,9 milijardi kuna, tjedan dana kasnije tada rekordnih 4,94 milijarde kuna, a tik pred zaključenje isplate dioničara, 15. listopada još 5,3 milijarde kuna (no dio sredstava je otkupljen u međuvremenu). Zahvaljujući ‘širokoj ruci’ preuzimanje Ine i isplata dioničara prošli su glatko. Prodavši bankama 270,6 milijuna eura, HNB je stabilizirao tečaj. Makroekonomista Erste banke Alena Kovača sterilizacija viška kuna nije iznenadila. “Intervencija nije došla neočekivano s obzirom na to da je tečaj kune u kratkom roku znatno oslabio”, kazao je Kovač.




Autor: Ana Blašković
28. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close