Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak će, čini se, biti prisiljeni odustati od plana da se energetska obnova javnog zgradarstva u Hrvatskoj izvede pomoću tzv. modela ESCO (Energy Service Company). Čačić je računao na taj model u kojem se investicija financira iz postignutih energetskih ušteda (čime bi se pokrenuli projekti prvih šeststotinjak zgrada od ukupno osam tisuća), no u Hrvatskoj to sada nije moguće izvesti.

Naime, tvrtke na koje se računalo da će potegnuti – ponajviše se računalo da će se građevinari registrirati i kao ESCO tvrtke – suočene su s velikim poslovnim problemima i nemaju daha da investiraju u obnovu i čekaju naplatu u ratama iz energetskih ušteda. S obzirom na to da su najavljena povoljna financijska sredstva od HBOR-a, čini se da tvrtkama ne pada na pamet preuzimati rizik. U Hrvatskoj postoje dvije tvrtke koje su ovlaštene za model ESCO, a pritom je jedna državna, odnosno HEP-ova, pa je i to razlog više za odustanak od toga da taj model bude uvjet na natječajima. Ideja ja bila da ESCO tvrtka preuzme rizik i investira u projekt, što se naplaćuje iz ušteda, kaže naš izvor, te dodaje da to sigurno neće biti model koji će se nuditi tržištu. No još nije jasno koja će biti druga varijanta. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja radi na izradi programa energetske obnove kako bi uspjelo u terminu koji se približava (u travnju) krenuti s prvim natječajima, kaže naš izvor, a predsjednici nekoliko inženjerskih komora zatražili su prezentaciju programa. Tri projektantske struke – arhitekti, inženjeri strojarstva i elektrotehnike te građevinari – trebali bi iznijeti obnovu važnih objekata kao što su škole, vrtići i bolnice. Stručnjaka ne manjka jer je u posljednje dvije godine registrirano više od 350 certifikatora; 157 je fizičkih i 191 pravnih osoba. Stekli su licenciju za energetske preglede i izdavanje certifikata energetske učinkovitosti građevina. Kako se priprema energetska obnova složenijih zgrada, Ministarstvo će navodno kao uvjet postaviti ovlaštenje za složene građevine, a licencu za energetske preglede i certificiranje složenih građevina ima dovoljan broj tvrtki, potvrdio nam je Darko Angebrand, član Uprave Hrvatske komore inženjera elektrotehnike koji je direktor đakovačke tvrtke Inel. Kad je riječ o cilju države oko budućih ušteda, čini se da će letvica biti visoko postavljena. Neslužbeno doznajemo da se želi postići da zgrade dobiju energetski razred B, što je ozbiljan cilj na energetskoj skali od A+ do G. To bi značilo smanjenje potrošnje energije na manje od 50 KWh po kvadratu, a sadašnja je prosječna potrošnja četiri puta veća.