Ako nešto moramo na ovom svijetu, onda je to jesti. Hrana je sastavni dio života, a sve više ljudi propitkuje što zapravo jede i odakle to dolazi.
Mnogi od užurbanog načina života nastoje pobjeći u mirnije krajeve, a mnogi pak sanjaju o svom vrtu i samodostatnoj proizvodnji hrane. Zbog toga se ne boje zaprljati ruke.
Malo zemlje ispod noktiju
Malo zemlje ispod noktiju ne znači ništa ako su namirnice koje stavljamo na to stol sigurne i zdrave. Od svega toga može se živjeti i zaraditi, a kako pak doći do profitabilne ekološke poljoprivrede, pojašnjavaju nam iz Zrno eko imanja, najstarijeg certificiranog ekološkog imanja u Hrvatskoj. Naime oni pokreću međunarodni edukacijski projekt Masters of the Soil, koji je zamišljen kao dugoročna platforma za prijenos znanja, namijenjena svima koji se žele ozbiljno baviti ekološkom poljoprivredom.
Za početak nas zanima što Zrno čini posebnim u usporedbi s drugima, a o tome nam priča David Pejić, direktor Biovege i Zrno eko imanja. “Zrno je još krajem 80-ih godina prošlog stoljeća pokrenula gospođa Zlata Nanić, pionirka ekološkog uzgoja i zdravih stilova življenja na ovim prostorima, a moja obitelj ga je preuzela 2010. godine i od tada ga sustavno razvija. Kroz godine smo intenzivirali proizvodne procese i izgradili jedinstven sustav koji danas obuhvaća primarnu poljoprivredu, preradu, pekarstvo i ugostiteljstvo. Ono što Zrno čini posebnim nije samo to što je najstarije, nego što je riječ o zaokruženom proizvodnom sustavu u kojem jedan proces prirodno prelazi u drugi, od zemlje do finalnog proizvoda.”
Otkud onda ideja za pokretanje projekta Masters of the Soil? “Ideja je prirodno proizašla iz onoga što Zrno već godinama postaje – ne samo proizvodno imanje, nego i mjesto demonstracije, edukacije i prijenosa prakse. Mi već dugo nastojimo razvijati Zrno kao fokalnu točku dobrih praksi i model imanje koje otvoreno dijeli svoja iskustva. Masters of the Soil je zapravo formalizacija te uloge, pokušaj da znanje koje je nastajalo godinama pretočimo u strukturiran edukacijski format koji može imati širi regionalni učinak.
Projekt je razvijen u suradnji s Market Gardener Institutom (MGI), jednim od najutjecajnijih svjetskih edukacijskih projekata u području male, ekološke i ekonomski održive poljoprivrede. U tom okviru, Zrno eko imanje uvršteno je među prvih šest ekoloških imanja u svijetu koja je MGI licencirao za provođenje ovakvog edukacijskog programa. Osim toga, projekt se razvija u suradnji s Makronovom, obrazovnom ustanovom unutar Biovega grupacije, koja osigurava pedagoški okvir i koordinaciju programa.
Testirano u praksi
Što onda Masters of the Soil donosi regionalnoj poljoprivredi, pitamo? “Donosi ono što joj često nedostaje – konkretan, operativan ‘know-how’. U našim okolnostima još uvijek postoji puno predrasuda, nepovjerenja i dezinformacija oko ekološke proizvodnje, a premalo demonstracijskih modela koji pokazuju da ona može biti i agronomski ozbiljna i ekonomski održiva. Zrno tu postaje središte znanja zato što iza sebe ima stvaran sustav, stvarnu proizvodnju, stvarne proizvode i stvarne tržišne kanale, dakle ne samo teoriju, nego praksu koja je testirana”, kaže Pejić pa pojašnjava koje edukacijske aktivnosti na Zrno imanju privlače posjetitelje i kako mijenjaju percepciju ekološke poljoprivrede?
“Ljude najviše privlači mogućnost da na jednome mjestu vide cijeli sustav: proizvodnju, preradu, pekarstvo, ugostiteljstvo i logiku koja sve to povezuje. Makronova već godinama organizira edukativne programe, a Zrno sve više razvija svoju edukativnu ulogu kao demonstracijsko i simbolički važno mjesto za ekološku proizvodnju. To mijenja percepciju ekološke poljoprivrede jer je pomiče iz domene romantične ideje u domenu ozbiljnog, zahtjevnog i suvremenog poslovnog sustava.” S obzirom na to da je u pitanju ekološka poljoprivreda, postavlja se pitanje kako Zrno ostvaruje profit bez kemikalija i teške mehanizacije te koji su primjeri uspješnih usjeva ili praksi?
“Naš model ne počiva na kemiji ni na logici maksimalne mehanizacije, nego na dizajnu sustava. Ključ je u tome da isti proizvodni ciklus stvaramo kroz više stadija dodane vrijednosti: iz zemlje u preradu, iz prerade u pekarstvo, a iz toga i u restoran. U biointenzivnom vrtu, ‘no-till/no-dig’ (bez oranja, bez kopanja, op. a.) pristup omogućuje veću produktivnost po kvadratu, manji pritisak korova i mogućnost da se na relativno maloj površini stvori održiv proizvodni model. Primjera uspješnih proizvoda je mnogo – od prirodno fermentiranog kimchija i daikona u preradi do prvog i jedinog certificiranog bezglutenskog kruha od kiselog tijesta u pekarstvu i Makroplate u ugostiteljstvu.”
Zanima nas i kako izgleda jedan dan na Zrno imanju kroz oči poljoprivrednika ili posjetitelja. “Dan na Zrnu je intenzivan jer je Zrno kompleksan sustav s puno pomičnih dijelova. Posjetitelj ne vidi samo polje, nego i međusobnu povezanost proizvodnje, prerade, pekarstva i ugostiteljstva, kao i disciplinu koja je potrebna da sve to funkcionira kao cjelina. Uči se ne samo kako nešto uzgojiti, nego kako organizirati sustav, kako razmišljati o tlu, proizvodu, tržištu i procesu kao povezanoj cjelini.”
Zašto bi se mladi poljoprivrednici ili bilo tko trebao okrenuti ekološkom uzgoju umjesto konvencionalnom? Koje su glavne prednosti, a koji izazovi?
“Ekološka poljoprivreda mladim ljudima može ponuditi nešto što konvencionalna često ne može: mogućnost da rade u skladu s vlastitim vrijednostima, da štite tlo i zdravlje, ali i da na manjoj površini izgrade smislen i održiv poslovni model. Tri ključna razloga su, smatram, zaštita tla i ekosustava, proizvodnja hrane koja ne ugrožava zdravlje te mogućnost stvaranja veće vrijednosti na ograničenim površinama. Prednosti su kvaliteta proizvoda, veća dodana vrijednost i dugoročna održivost; izazovi su visoka zahtjevnost proizvodnje, potreba za specifičnim ‘know-howom’, nepredvidivost i tržišni kontekst opterećen nepovjerenjem i greenwashingom.”
Projekt Masters of the Soil traje dva dana, odnosno to je vikend radionica (6. i 7. lipnja 2026.) na Zrno School Farmi. Uz sam program polaznici dobivaju pristup MGI online tečaju “Market Gardening & Organic Farming for Beginners”, dva organska ručka na bazi biljaka iz Zrno bio bistroa, digitalne materijale i certifikat. Kako će to sve izgledati i što će polaznici naučiti, pitamo? “Projekt u ovoj fazi počinje programom Market Gardening Fundamentals at Zrno School Farm, odnosno dvodnevnom intenzivnom, terenskom edukacijom na Zrno imanju.
Format je zamišljen kao spoj međunarodno strukturirane metodologije Market Gardener Institutea i stvarne, operativne prakse Zrna. Dakle, ne radi se o klasičnom predavanju, nego o programu u kojem se uči na imanju koje stvarno radi, s realnim alatima, kulturama, procesima i ograničenjima. Polaznike očekuje jasan put “od tla do tržišta”. U programu prolaze bio intenzivni pristup malom imanju, planiranje usjeva i gredica, sjetvu i rasadničke procese, pripremu tla i sadnju, plijevljenje, zaštitu bilja, plasteničku i sezonsku proizvodnju, berbu, pranje, pakiranje te na kraju prodajne kanale, formiranje cijene i jednostavnu ekonomiku po gredici. Važno mi je da polaznici ne odu samo s nekoliko tehnika, nego s razumijevanjem farme kao sustava.”
Jezgru programa čine David Pejić kao program direktor i glavni instruktor, Tamara Dabić Kempf kao koordinatorica, facilitatorica i glavna kontakt osoba za polaznike te Ksenija Piršljin kao glavni agronom na terenu. Uz njih sudjeluju i Bruno Motik te Hrvoje Bota kao gostujući predavači za alate, organizaciju rada, dizajn i infrastrukturu malog imanja, a na samoj provedbi predviđen je i terenski tim od šest asistenata. Na samom Zrnu imanju radi oko 25 ljudi.
Cilj ovog projekta je pomoći ljudima da preskoče godine pokušaja i pogrešaka, kaže Pejić. “Želimo im dati jasniji put – kako razmišljati o tlu, organizaciji rada, alatima, proizvodnji i tržištu kao međusobno povezanim elementima jednog sustava.”
Za kraj se osvrćemo prema budućnosti pa pitamo sugovornika kakvu budućnost vidi kada je ekološki uzgoj u pitanju u svijetu, ali i Hrvatskoj? “U kontekstu u kojem sve jasnije razumijemo negativne učinke konvencionalne, kemijske poljoprivrede, ekološka poljoprivreda je put naprijed. Hrvatskoj ona nudi veliku priliku jer spaja zaštitu okoliša, zdravlje pojedinca i mogućnost stvaranja visoke dodane vrijednosti, osobito u sinergiji s turizmom i malim proizvođačima. No, prilika sama po sebi nije dovoljna; još uvijek smo ispod vlastitog potencijala i ključ će biti u znanju, institucijama, povjerenju tržišta i razvoju demonstracijskih modela koji pokazuju da je takva proizvodnja moguća i održiva”, zaključuje David Pejić, glavna osoba za ovaj projekt. Zanimljivo, on je 2022. godine bio proglašen za najboljeg ekološkog poljoprivrednika u Europskoj uniji.
I početak i budućnost
Bilo kako bilo, ekološka proizvodnja nije više samo trend, već nužnost za dugoročno očuvanje resursa i proizvodnju zdravije hrane kojoj svi težimo. U Europskoj uniji potražnja za certificiranim ekološkim proizvodima kontinuirano raste, što potiče i razvoj proizvodnje. Na razini EU-a usvojene su brojne strategije koje su dio Zelenog sporazuma, a cilj je da zemlje članice do 2030. godine ostvare udio od 25 posto površina pod ekološkom proizvodnjom. Iako se u Hrvatskoj za proizvodnju ekoloških proizvoda koristi manje od deset posto ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, prema podacima za 2023., u desetogodišnjem razdoblju taj je udio povećan za 5,5 postotnih bodova.
U okolnostima u kojima je zdravlje ekosustava i ljudi ozbiljno ugroženo uporabom pesticida, ekološka poljoprivreda je ona kojoj moramo težiti. Ona se temelji na očuvanju plodnosti tla, bioraznolikosti i dobrobiti životinja, kombinirajući tradiciju, inovaciju i znanost za zaštitu okoliša.
Proizvodnja hrane koristeći prirodne procese nekada je bila početak poljoprivrede, a sada je jasno da mora biti i budućnost.
