Zbog promjena u državnoj administraciji, slično kao i prije godinu dana, kasni usvajanje jednog od ključnih dokumenata za snažniju aktivaciju imovine RH – godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom. Prijedlog koji je izrađen za bivše administracije u Banskim dvorima, točnije u tadašnjem Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), još je prije tri mjeseca prošao javnu raspravu, a po važećem zakonu trebao je biti usvojen prije donošenja državnog proračuna za 2017.  

Nasljednik DUUDI-ja Ministarstvo državne imovine ovih je dana objavilo strateški plan za razdoblje od 2017. do 2019., u kojemu već najavljuje kako će uskoro biti revidiran zbog najavljenog usvajanja Nacionalnog programa reformi koje je predviđeno do travnja, a u ovoj godini trebalo bi izraditi novu strategiju upravljanja imovinom za naredno petogodišnje razdoblje. U strateškom se planu najavljuje i izrada dva plana upravljanja imovinom u ovoj godini, kao i izrada novog zakona o upravljanju državnom imovinom.  

Kako je ministar državne imovine Goran Marić nakon stupanja na dužnost najavio, aktivnosti se predviđa usmjeriti na poboljšanje raspolaganje imovinom, a u strateškom planu ostao je cilj kojeg je postavio bivši premijer Tim Orešković o ostvarenju 500 milijuna eura prihoda od kapitala iz državne imovine, kojim bi se pripomoglo smanjenju proračunskog deficita i javnog duga. U tom smislu Marićeva vizija polazi od maksimalnog korištenja instrumenta osnivanja prava građenja i prava služnosti, a takve nekeretnine nakon isteka ugovora ostajale bi u vlasništvu države, uz kako se navodi, mogućnost stjecanja u pojedinim slučajevima. 

Prihod od stanova
Od prodaje stanova i poslovnih prostora na godišnjoj se razini procjenjuje mogućnost ubiranja prihoda od 210 milijuna eura, od čega bi veći dio (123 milijuna) dolazilo iz prodaje stanova. Međutim, taj cilj neće biti ostvariv odmah, budući da je u velikom slučaju potrebno srediti vlasničke i pravne odnose. Taj problem konstatno je kočio ambicije da se ubrza aktivnosti na stavljanju državne imovine u funkciju, u ovoj godini Marićevo ministarstvo stoga računa postići polovicu procijenjenog iznosa, dok u narednim godinama kani doseći ciljanu vrijednost prodaje nekretninskog dijela portfelja. U segmentu poduzeća plan je nastaviti ubrzano smanjenje preostalog državnog portfelja, no što bi se konkretno na "bubnju" moglo naći, tek će se definirati planom upravljanja, na čijem se ažuriranju, kako ističu u Ministarstvu državne imovine, intenzivno radi. Zacrtano je, pak, da bi se od prodaje ove godine zaradilo 863 milijuna kuna, dok bi te stavke u naredne dvije godine dodatno rasle na 932 milijuna u 2018., te milijardu kuna u 2019. 

Strateške tvrtke
Približno tim iznosima predviđa se u proračun RH osigurati i iz dobiti poduzeća u vlasništvu države, točnije, 829 milijuna kuna ove godine, a 912 milijuna iduće, te nešto više od milijardu kuna u 2019. Tomu bi, prema najavi Ministarstva, trebalo pridonijeti povećanje stručnosti u upravljačkim strukturama, a predviđa se i davanje smjernica tvrtkama u vlasništvu države u pogledu politike plaća i vezivanjem naknada i nagrada uspjehom u ostvarenju srednjoročnih ciljeva, te usvajanje kodeksa korporativnog upravljanja. Dok su trenutno u prvom planu promišljanje i aktivnosti oko vlasničkog prekrajanja u Ini i HEP-u, u narednim mjesecima Ministarstvo državne imovine planira izraditi novu analizu poslovanja i važnosti strateških tvrtki, te redefinirati postojeću listu donesenu za vrijeme vlade Zorana Milanovića i tadašnjeg šefa DUUDI-ja Mladena Pejnovića.  Na temelju tih dokumenata slijedit će usvajanje plana privatizacije onih koje se neće naći na popisu strateških. U praksi se to dosad uglavnom odnosilo na poduzeća koja su u portfelju Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), koji upravlja manje atraktivnim tvrtkama, ali je promjenama statusa i gubljenjem strateške važnosti pojedinih tvrtki dobio primjerice i većinske udjele ACI-ju, Petrokemiji, a drži i dio dioničkog paketa u Janafu, preostale dionice u Croatia osiguranju i Podravci. 

Pomoć Europske komisije
Marić daljnju privatizaciju namjerava provoditi putem natječaja, a radi opsega posla na aktivnostima oko privatizacije predviđa se i angažiranje vanjskih stručnjaka. Među mjerama u stateškom planu Ministarstva je i potpisivanje ugovora za dobivanje tehničke pomoći preko Europske komisije i njezine Službe za potporu strukturnim reformama. Inicijativa je u tom kontekstu već pokrenuta u proljeće 2016., a pilot projekt, u koji će biti uključen i EBRD, predviđa postavljanje srednjoročnih ciljeva poslovanja za nekoliko državnih poduzeća. Sklapanje sporazuma i početak realizacije projekta predviđen je za prvo tromjesečje.