Kreditna aktivnost banaka i na početku ove godine je, kao i tijekom prošle, u znaku ubrzanja rasta zajmova poduzećima i usporavanja kod stanovništva, ocijenio je Savjet Hrvatske narodne banke na prošlotjednoj sjednici.

U siječnju se godišnji rast plasmana tzv. nefinancijskim poduzećima ubrzao na 5,9% (sa 5,6% u prosincu), dok je kod građana još zamjetna slaba potražnja za “gotovincima”, ali uz nastavak rasta interesa za stambenima, pa je stopa rasta usporila s 2,1 na 1,8 posto.

Kad je posrijedi poslovni sektor, prošla je godina zaključena s više od 89,1 milijardu kuna teškim kreditnim portfeljem banaka, što je u odnosu na godinu prije povećanje za 5,2 milijarde kuna.

Kod tog prirasta plasmana korporativnom sektoru zanimljivo je primijetiti njegova sektorska obilježja. Porastom, naime, odskače građevinarstvo u kojemu su krediti i predujmovi nabujali gotovo 50 posto.

Prema podacima središnje banke, s nepunih 6,5 milijardi kuna domaćih kredita tvrtkama iz građevinskog sektora na početku 2020. prošla je godina zaključena s 9,55 milijardi.

Iako je tijekom cijele godine bio zamjetan blago rastući trend u tom sektoru, od tri milijarde kuna godišnjeg prirasta kredita građevinarima najveći se dio (2,2 milijarde) dogodio u zadnjem tromjesečju.

Taj se skok, pak, u velikom mjeri može pripisati velikom kreditu banaka Bina Istri u prosincu, odnosno velikoj infrastrukturnoj investiciji u tunel Učka.

Kako bilo, nakon dosta dugo vremena udio građevinskog sektora u ukupnim kreditima poslovnom sektoru ponovno je premašio deset posto (10,7%), dok je godinu prije npr. još bio na silaznoj putanji (s nešto više od osam posto u 2019. je pao na 7,7 posto).

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

 Za razliku od građevinarstva, krediti turističkom sektoru već godinama rastu, a povećanje su zabilježili i u godini koronakrize, i to za više od milijardu kuna, na ukupno 12,9 milijardi. Tom je sektoru danas plasirana svaka sedma kuna odnosno 14,4 posto ukupnih kredita gospodarstvu.

Nasuprot tome, udio kredita prerađivačkoj industriji prošle je godine (kao i pretprošle) pao. I u apsolutnim iznosima stanje kredita toj grani gospodarstva lani je neznatno smanjeno, iako sa 17,7 milijardi kuna kredita na nju i dalje otpada gotovo petina ukupnog kreditnog portfelja poduzeća.

Tek nešto manje kredita, 16,6 milijardi, plasirano je iz banaka u sektor trgovine na veliko i malo, koji prošle godine također bilježi blagi pad stanja kredita.

Isto vrijedi i za djelatnost Poslovanja nekretninama sa 6,2 milijarde kuna kredita na kraju 2020. , dok su krediti kompanijama u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva lani pali ispod pet milijardi kuna, odnosno nešto manje od četiri posto.

Iz HNB-ovih podataka proizlazi i da se nemali dio lanjskog kreditnog rasta odnosi na ostale djelatnosti (s manje od 5 posto udjela u kreditnom portfelju). U njima je, naime, ukupno gledano, zabilježen porast kredita za 1,7 milijardi.

Zagreb prvi, ali u padu

Istodobno, doprinos investicija Bina Istre lanjskom rastu kredita, ali i rast kredita u turizmu u kojemu značajno participiraju upravo kompanije iz Istre, razvidan je i u geografskoj raspodjeli kredita gospodarstvu.

Istra je, naime, protekle godine prema kreditima poslovnom sektoru pretekla Splitsko-dalmatinsku županiju. Gotovo 11 posto ukupnih kredita na kraju 2020. bilo je plasirano u Istarsku županiju, dok je npr. godinu prije njezin udjel bio 7,8 posto.

Poduzeća iz Splitsko-dalmatinske, uz one u Gradu Zagrebu, donedavno su jedina imala dvoznamenkast udjel u ukupnim kreditima, s tim da je lani njezin udjel pao na 10,4 posto.

Kako je koncentracija biznisa u Hrvatskoj najveća u Zagrebu, i u distribuciji kredita on uvjerljivo prednjači. No, s nešto više od trećine ukupnih kredita udjel tvrtki sa sjedištem u metropoli lani je pao na manje od 32 posto.

I Primorsko-goranskoj županiji, kao i još nekolicini koje se svrstavaju u poslovno propulzivnije prošle se godine relativno smanjio udjel u kreditnom “kolaču”. Iznimka je bila tek Zagrebačka županija u kojoj je on povećan na 6,5 posto.

Činjenica da na pet županija otpada oko 40 milijardi kuna ili više od dvije trećine ukupne kreditne potpore domaćih banaka poduzetništvu u Hrvatskoj, a na njih osam čak četiri petine, samo je jedna u nizu ilustracija neravnomjernosti regionalnog razvoja.

(Ne)upravljanje prostorom

Dakle, u geografskoj distribuciji kredita tvrtkama na 13 županija otpada manje od 16 milijardi kuna. Prošle godine samo u dvjema od njih relativno se povećao udjel financiranja bankovnim kreditima.

Relativno više kredita slilo se u Vukovarsko-srijemsku (udjel kredita tamošnjim poduzećima povećao se na 2,3 posto) i Dubrovačko-neretvansku, čiji poduzetnici u ukupnim kreditima participitraju nešto manje od 2,4 posto.

Struktura kredita po županijama, dakako, sama po sebi ne govori mnogo o tome u kojoj mjeri razmjeri kredita odražavaju financiranje investicijskih aktivnosti i/li trasiraju budući rast, kao ni o općoj razini zaduženosti. No, ponešto ipak govore i o (ne)upravljanju prostorom.

Kao što u distribuciji kredita stanovništvu ponešto govori i npr. činjenica da kućanstva u Istri u kreditima tom sektoru participiraju gotovo upola manje (5,9 posto) nego poduzeća te županije u ukupnim kreditima tvrtkama.