Program ruralnog razvoja RH od 2015. do 2020., zajedno s reformom Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) , idućeg bi se tjedna mogao naći na Vladi, a 1. kolovoza rok je i za njegovo slanje Europskoj komisiji.

Procjene su kako će s planiranim mjerama za razvoj ruralnog prostora, zadržavanje ljudi na selu i jačanje konkurentnosti hrvatska poljoprivredna proizvodnja na godišnjem nivou rasti 2 do 5 posto. No kako novi ZPP na snagu stupa tek u siječnju 2015., članice koje su dosad koristile Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) u razdoblju 2007.-2013. po istim kriterijima nastavljaju s korištenjem tih sredstava i u ovoj godini. Hrvatska bi, nakon zadnjih dopuštenih natječaja za pretpristupni program IPARD u ožujku i travnju, u jesen 2014. – i prije službenog odobrenja Programa ruralnog razvoja (PRR) – mogla raspisati neke od planiranih natječaja među kojima su oni za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-u poput ruralnog turizma i obrta vezanih uz poljoprivredu.

"U međuvremenu treba provesti i opsežne aktivnosti potrebne za pripremu natječaja u okviru PRR-a do 2020.", kaže Ivana Matković-Mikulić, voditeljica Hypo EU Deska. Naime, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju mora izraditi provedbene pravilnike za sudjelovanje na natječajima te proći kroz postupak akreditacije. Program ruralnog razvoja uvelike će dopuniti i proširiti ulaganja koja su dosad bila moguća kroz IPARD mjere, a na raspolaganju će biti puno veća sredstva. "Iz IPARD-a nam je na godišnjoj razini na raspolaganju bilo između 25,5 – 27,7 milijuna eura, a za provedbu PRR-a bit će 333 milijuna eura godišnje", objašnjava Matković-Mikulić, ističući kako je u okviru IPARD-a od 2007. – 2013. u Hrvatskoj provedeno 17 natječaja te ugovoreno 475 projekata s iznosom potpore od 944 milijuna kuna.
 

IPARD je nosio brojna ograničenja. Sada će ulaganje koje započne već nakon same prijave na natječaj moći biti priznato kroz Europski poljoprivredni fond, što kod IPARD-a nije bio slučaj. "Ako uzmemo u obzir duge mjesece čekanja na evaluaciju IPARD projekata, taj je propis predstavljao značajnu komplikaciju. Korisnici sredstava više neće morati biti u sustavu PDV-a, a bit će moguće i predfinanciranje odnosno avansna isplata u visini 50 posto iznosa potpore uz dostavu bankovnog jamstva. Isto tako postojat će mogućnost obročne isplate bespovratne potpore – do najviše 3 obroka, a još jedna zanimljiva novost jest mogućnost financiranja vlastitog udjela u projektu kroz financijski leasing, što je dosad bilo moguće isključivo bankarskim kreditom ili vlastitim sredstvima", napominje Matković-Mikulić.