Nedavna objava privremenih rezultata poslovanja banaka za prvih devet mjeseci pokazala je da bankarski sektor u cjelini bilježi znatan rezultatski pad koji je ponovno pod znatnim utjecajem rezervacija. S 2,62 milijarde kuna dobiti prije poreza, odnosno 2,2 nakon poreza prva tri kvartala ove godine za taj su sektor rezultatski bila gotovo upola slabija nego lani, kad je prije poreza iskazano pet, a nakon poreza četiri milijarde kuna dobiti.

No, taj je rezultat lani uključivao 1,3 milijarde kuna na stavci ispravaka vrijednosti i rezervacija, dok je na kraju ovogodišnjeg rujna ona bila za dobit mnogo veći uteg – 3,2 milijarde kuna.

Ponovno pojačano izdvajanje rezervacija na teret dobiti u prvom se redu povezuje s krizom Agrokora, a mnogi će pritom reći kako i sa skorim zaključenjem posljednjeg kvartala treba očekivati i dodatno podebljavanje rezervacija.

Procjene su, naime, da su banke plasmane tom koncernu (ali i tvrtkama dobavljačima koje su zbog izloženosti tom koncernu i same postale problematični dužnici) dosad rezervirale u prosjeku 50-ak posto, ali da će prema svemu sudeći izgledi naplativosti u predstojećoj nagodbi zahtijevati veću pokrivenost rezervacijama, pa bi i stavka ispravaka vrijednosti i rezervacija na kraju godine mogla s trenutnih 3,2 nabujati za još barem milijardu kuna.

U području rezervacija, međutim, za nemali broj banaka uskoro bi mogli uslijediti i pritisci druge naravi. S početkom 2018. godine, naime, na snagu stupa Međunarodni standard financijskog izvještavanja 9 (MSFI 9) koji je znatno više okrenut na upravljanje rizicima u odnosu na zahtjeve postojećeg MRS 39. Europska komisija usvojila je MSFI 9 prije više od godinu dana, ali s primjenom od početka 2018. Taj se iskorak tumači, među ostalim, činjenicom da je razina udjela neprihodujućih ili tzv. loših kredita u bankama u EU razmjerno visoka s obzirom na ekonomski ciklus, pa je intencija očito bila da se prije nego se dogodi pogoršanje ciklusa pokušaju prevenirati veći poremećaji u financijskom sustavu putem rezervacija.

Kako bilo, u međuvremenu su i pripreme domaćih banaka za promjene zahtjeva po računovodstvenim standardima kojima se uvodi novi model klasifikacije financijske imovine zaokupile cijelu vojsku interdisciplinarnih timova.

Pojednostavljeno, MSFI 9 od banaka zahtijeva da, mimo rezervacija za kredite klasificirane u NPL-ove, po zadanoj metodologiji ubuduće procjenjuju i rizike na dužničkim instrumentima koji danas nisu u skupini problematičnih. Od njih se, dakle, traži ranije priznavanje umanjenja vrijednosti te procjene očekivanih kreditnih gubitaka za širi raspon imovine.

Stručnjaci s tim u vezi ističu da nova pravila označavaju “temeljitu promjenu u računovodstvenom procesu umanjenja vrijednosti”, podcrtavajući da se zahtjevi novog standarda na tom području temelje na modelu očekivanih kreditnih gubitaka, za razliku od postojećeg MRS 39 i modela nastalih gubitaka.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Dok i dio bankara te regulatorne novosti smatra jednim od važnijih u idućoj godini, drugi tvrde kako one za njih u prvom redu predstavljaju logistički teret, ali u smislu rezervacija ne vide ih kao izvor značajnijeg dodatnog opterećenja kroz veće potrebe za rezervacijama. To, čini se, na razini sustava ne očekuju ni u središnjoj banci. U HNB-u podsjećaju kako banke u nas i danas izdvajaju opće rezervacije za neidentificirane gubitke (0,8 posto portfelja) i vjeruju kako bi izračuni po novim europskim pravilima MSFI 9 mogli biti približno u tim okvirima, ili barem ne bitno izvan njih.

Međutim, MSFI 9 nije i jedina važna zakonska inovacija koja banke čeka iduće godine. Ako se pita njih, regulatorne inovacije koje uskoro stupaju na snagu donose im mahom daljnja postroženja zahtjeva i/li povećanje troškova, bilo da se radi o domaćim zakonskim rješenjima ili ugrađivanju europskih direktiva i uredbi.

U tom smislu dosad se najviše govorilo o efektima koje bi mogao proizvesti novi Ovršni zakon i prateći podzakonski akti, a iz perspektive banaka tu se posebno kao problem apostrofira da će slijedom novih pravila igre moguće i 50-ak tisuća ljudi izgubiti kreditnu sposobnost.

Osim toga, od iduće godine u primjenu bi trebala i europska uredba koja regulira zaštitu pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka (kratice GDPR). Dio bankara u toj inovaciji vidi i potencijalno veće prijetnje jer EU kod njih predviđa i drakonske kazne, a to nije posve egzaktno područje.