Ministar financija Slavko Linić i prvi potpredsjednik Vlade Radmir Čačić zbog novoga su Zakona o financijskom poslovanju zadužili svojega zamjenika odnosno pomoćnika, Borisa Lalovca i Mikija Huljića, neka razgovaraju s pravnim stručnjacima za stečaj. Naime, Ministarstvo pravosuđa ima svoju radnu skupinu za promjene Stečajnoga zakona, a za njezino vođenje ministar pravosuđa Orsat Miljenić ovlastio je svojeg pomoćnika Vanju Bilića.

U njoj je zagrebački profesor Mihajlo Dika, a očekuje se da bi na izmjenama mogao raditi i Darko Šket, stečajni upravitelj kojega je proslavio uspješni stečaj Peveca. Njihovi prijedlozi stečajnih promjena nastavak su novih insolvencijskih rješenja Zakona o financijskom poslovanju, pa su konzultacije nužne. Najvažnija vijest je uvođenje prisilne nagodbe vjerovnika i dužnika. Tako će se sačuvati djelatnost subjekata koji imaju ekonomskih izgleda za opstanak. Pravnici smatraju da je to rješenje jako dobro i izvedivo. Neki bi ga htjeli i u kasnijoj fazi, kad dođe do stečaja. Riječ je o institutu koji bi pomagao pravodobnom izbjegavanju stečaja. Imaju ga mnoge zemlje, a slovensko rješenje iz Zakona o financijskom poslovanju, postupcima povodom insolventnosti i prinudnom prestanku iz 2008. bit će praktički prepisano. To znači da bi bio moguć dogovor s vjerovnicima: dio dugova ide u otpis, najmanje 50 posto mora se vratiti, te se poslovanje dužnika podvrgava kontroli vjerovnika tijekom dogovorenoga roka.

Zanimljivo je da je istoimeni institut postojao u Hrvatskoj u starom zakonu o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji do 1996. Stupanjem na snagu Stečajnog zakona po uzoru na tada najnovija njemačka rješenja uvedeni su modeli rehabilitacije dužnika u stečaju, za što je ovdašnje sudstvo bilo nepripremljeno. Dok se Njemačka godinama pripremala i uložila u edukaciju sudaca i upravitelja, Hrvatska je u reformu uletjela naglavačke. Rezultat je praksa koja je zabrazdila na desetogodišnjim stečajevima. To će se sada ispraviti radikalnim skraćenjem stačaja, potvrđuju u Ministarstvu pravosuđa.