Krajem prošle godine najveće dugove imale su tvrtke s područja Grada Zagreba, na koje 'otpada' više od trećine ukupnog iznosa neplaćenih dugovanja, odnosno 11,3 milijarde kuna, te koje su imale i najveći prosječni iznos duga – od gotovo 938 tisuća kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Prema stanju s kraja 2014. godine, zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi je bilo 47.870 poslovnih subjekata, a ukupna vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje iznosila je 29,6 milijardi kuna. U odnosu na stanje od godinu dana ranije, radi se o smanjenju broja blokiranih tvrtki za 14.230 ili 22,9 posto te smanjenju neplaćenih dugovanja za 3,9 milijardi kuna ili 11,5 posto.

Iz Fine pritom navode kako je ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim županijama, osim Ličko-senjskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, krajem prosinca 2014. bio manji nego na kraju 2013. godine.

Najzaduženiji su zadnjeg dana 2014. godine bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,2 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, odnosno 11,3 milijarde kuna.

Slijede tvrtke s područja Splitsko-dalmatinske županije, s udjelom od 14 posto, odnosno 4,1 milijarde kuna neplaćenih dugovanja, potom tvrtke iz Primorsko-goranske županije, s udjelom od 7,1 posto (2,1 milijarda kuna) te Istarske, s udjelom od 6,8 posto (2 mlrd kn) i Zagrebačke županije, s udjelom od 6 posto (1,8 mlrd kn).

Tako se na tvrtke s područja tih pet županija odnosi čak 72,1 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj, dok je ostalih 27,9 posto ukupnog iznosa disperzirano na preostalih 16 županija, s udjelima od najmanjih 0,4 posto u Požeško-slavonskoj i 0,9 posto u Ličko-senjskoj do 3,5 posto u Zadarskoj i 3,6 posto u Osječko-baranjskoj županiji.

Prosječni iznos duga najveći u Zagrebu

Prosječno, na razini cijele države, poslovni su subjekti krajem 2014. bili dužni 618,15 tisuća kuna, što je za 14,8 posto više nego 2013., kada je prosječan dug bio 538,66 tisuća kuna.

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Pokreni nešto svoje

Ove dvije hrvatske inovacije mogle bi pomoći milijunima ljudi u budućnosti

I kada se promatraju dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga najzaduženiji su krajem 2014. bili poslovni subjekti iz Grada Zagreba, s 937,97 tisuća kuna prosječnog neplaćenog duga.

Slijede tvrtke iz Ličko-senjske županije s prosječnih 848,51 tisuća kuna, potom Splitsko-dalmatinske, sa 669,44 tisuće kuna te Dubrovačko-neretvanske, sa 634,45 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. Najmanji je prosječni iznos duga istodobno bio u Požeško-slavonskoj (272,12 tisuća kuna) i Šibensko-kninskoj županiji (287,88 tisuća kuna).

U usporedbi sa stanjem na kraju 2013., prosječni je dug povećan u gotovo svim županijama, i to u rasponu od 4,2 posto, koliko je rastao u Krapinsko-zagorskoj županiji do čak 82,5 posto, za koliko je povećan u Ličko-senjskoj županiji.

Smanjenje prosječnog duga zabilježeno je jedino u Šibensko-kninskoj, za 51,7 posto, te u Požeško-slavonskoj županiji, za 6,9 posto, pokazuju podaci Fine.

Najzaduženiji građevinari i trgovci

Promatrano po djelatnostima, navode iz Fine, na zaduženost cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva najviše utječu tvrtke iz područja građevinarstva, na koje se na kraju 2014. odnosilo 7,3 milijarde kuna ili 24,5 posto ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje. Slijede poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo sa 6,7 milijardi kuna duga i udjelom od 22,7 posto.

Prerađivačka je industrija na trećem mjestu, s 3,2 milijarde kuna neizvršenih osnova i udjelom od 10,8 posto, turizam i ugostiteljstvo su na četvrtom mjestu s 2,7 milijardi kuna ili 9,3 posto udjela u ukupnim neplaćenim dugovima, a na petom je poslovanje nekretninama, s 2,4 milijarde kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade od 8 posto.

U Fini su izračunali i kako se prosječni iznos duga po poslovnom subjektu kreće od najmanjeg 120 tisuća kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do 2,44 milijuna kuna u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša.

"Znači, u prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u području djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, kod kojih je, od ukupno 154, najviše onih koji su blokirani više od 360 dana, njih 113, s tim da je njihov prosjek veći i iznosi 2,68 milijuna kuna po poslovnom subjektu", navode iz Fine.

U usporedbi s krajem 2013., prosječni je dug rastao u većini djelatnosti, i to od 1,4 posto u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, do 94 posto u području javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja.

Istodobno je dug smanjen u tek četiri djelatnosti – za 1,5 posto u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, 2,5 posto u umjetnosti, zabavi i rekreaciji, 11,5 posto u području informacija i komunikacija te 26,1 posto u ostalim uslužnim djelatnostima.