SPLIT – Nezaposleni građani troše 32 posto više lijekova od zaposlenih, i to mahom antidepresive. Tijekom 2003. godine izdano je više od milijun recepata za lijekove za 949.746 osiguranih osoba u dobi od 18 do 69 godina. Tri puta više recepata od prosjeka propisano je za nezaposlene muškarce u dobi od 30 do 39 godina, uglavnom na području zagrebačke regije, i to za lijekove protiv anksioznosti i depresije. Do ovog zaključka došli su znanstvenici splitskog ogranka Instituta “Ivo Pilar” Antonio Dragun, Andrea Russo i Mirjana Rumboldt. Ovi alarmantni podaci objavljeni su u pokraj rujna u Croatian Medical Journalu, znanstvenom časopisu koji se bavi medicinom. Cilj ovoga istraživanja bila je poveznica radnog statusa s korištenjem lijekova na recept. Zbog velike razlike, poručuju autori, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) trebao bi početi promišljati o uvođenju preventivnih mjera kako bi se smanjilo korištenje antidepresiva, ali i drugih skupih lijekova na recept. Mnogo različitih faktora utječe na zdravlje, okolina, socijalni status, genetikae i način života. Čak i najbolja zdravstvena skrb ne može zajamčiti izostanak bolesti u društvu.

Posao i zdravlje
Ovakve su studije u svijetu uobičajene i imaju pragmatičnu ulogu jer pomažu vladinom i nevladinom sektoru u kreiranju ekonomske zdravstvene strategije, kažu u studiji. Iako je broj nezaposlenih u Hrvatskoj pri samom europskome vrhu, čak i među tranzicijskim zemljama, ovo je prvi put da se on doveo u korelaciju s medicinskim stajalištem. Iskustva drugih zemalja pokazuju povezanost između zdravstvenih tegoba i radnog statusa. Regije gdje je evidentirana veća nezaposlenost troše više lijekova, što konačno više stoji i samu državu koja ih plaća. Stres ili depresija koji, primjerice, dovode do gubitka posla u konačnici najviše stoje državu koja pokriva troškove liječenja takvih osoba. U Hrvatskoj 4,303.087 (podatak za 2003. godinu) građana, odnosno 95,7 posto ima zdravstveno osiguranje. Podaci koji su korišteni dobiveni su od HZZO-a i tiču se vremena od 1. siječnja do 31. prosinca 2003. godine. Broj izdanih lijekova podijeljen je u nekoliko skupina, s posebnim naglaskom na antidepresive, te lijekove za dijabetes, probleme dišnog sustava i slično. Broj pacijenata podijelio se prema radnom statusu i mjestu prebivališta. Korištenjem tih metoda znanstvenici su došli do zaključka da nezaposleni troše tri puta više lijekova od radno aktivnog stanovništva. Iako se ukupno više lijekova izdaje ženama, nezaposleni muškarci troše više lijekova nego nezaposlene žene, i to u cijeloj zemlji.

Zaposlene žene depresivnije
Najviše lijekova izdaje se u Rijeci. Slijede Osijek, Split pa Zagreb. Ipak, nezaposlenima se češće propisuju lijekovi u metropoli u kojoj je standard najveći i gdje su razlike u socijalnom statusu najveće. Analizirajući prema skupinama lijekova, nezaposlenima se najviše propisuju lijekovi za psihosomatske bolesti. Čak dva puta više antidepresiva izdaje se nezaposlenim osobama! Deset posto više antidepresiva koriste nezaposlenih muškarci nego nezaposlene žene. Kod zaposlenih razlika je u korist žena. Gledajući prosjek, čak 70 posto više zaposlenih žena pije lijekove protiv depresije. Lijekove protiv dijabetesa također najčešće koriste nezaposleni, kao i lijekove za probleme respiratornog sustava. Posebno zabrinjava činjenica da nezaposleni koriste dva puta više antidepresiva nego svih ostalih lijekova. Sve to dokazuje vezu između nezaposlenosti i zdravstvenih problema. Nezaposlenost gotovo da jamči bolest, a posebno mentalne probleme, dok bolest jamči nesposobnost za daljnje uključivanje na tržište rada, upozoravaju splitski znanstvenici i pozivaju sve sektore da što prije pokušaju preventivno djelovati na ove skupine. “Na žalost hrvatski zdravstveni sustav ne bavi se simptomima, već samo bezglavo propisuje antidepresive”, zaključuju znanstvenici.