Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine jučer je javno objavila dugo najavljivani dio popisa više od devet tisuća tvrtki i institucija koje su dužne državi po osnovi poreza na dodanu vrijednost, trošarina i dugovanja za neplaćenu carinu. Riječ je o dugovima od kojih se neki gomilaju još od 2006. godine kada je u BiH i uveden i PDV. Uprava za neizravno oporezivanje još uvijek pokušava naplatiti nešto više od 296 milijuna konvertibilnih maraka (oko 150 milijuna eura) dok je dug od oko 520 milijuna KM (oko 260 milijuna eura) prisilno naplaćen u proteklim godinama. Značajan broj kompanija su, prema dostupnim podacima, uspostavljane kako bi se izbjeglo plaćanje poreza. Objavljeni su podaci za dugovanja 1972. kompanije za porez na dodanu vrijednost, slijede 93 kompanije za carinska dugovanja te još 14 kompanija koje nisu godinama izmirile obveze za trošarine. Najveći broj kompanija, javnih poduzeća, institucija pa i sportskih klubova dolazi s područja FBiH. No, u tome, što je i logično, prednjači Sarajevo u kojemu i ima najveći broj registriranih kompanija. Među top 100 kompanija iz Sarajeva je svaka peta. Iz Sarajeva slijedi B. Luka te Mostar. Na području Hercegovine uz Mostar prednjače još Ljubuški i Posušje.

Robne rezerve

Na vrhu popisa koji je od jučer prvi put postao javan na internetskoj stranici UNO BiH je tvrtka “Kekerović” iz Laktaša koja državi duguje više od devet milijuna maraka. Vlasnik Mlađen Kekerović prošle je godine uhićen, a protiv njega je u prosincu podignuta optužnica za organizirani kriminal nakon što je utvrđeno da je uvozio rabljene radne strojeve, a potom ih lažno prijavljivao kao nove te po toj osnovi tražio povrat PDV-a. Uz još neke privatne tvrtke, među deset najvećih dužnika našle su se ipak i institucije poput Uprave za robne rezerve Republike Srpske koja državi duguje gotovo četiri milijuna eura. Direkcije za robne rezerve Federacije BiH s dugom od oko 2,2 milijuna eura te Gradsko prometno poduzeće Sarajevo (GRAS) s dugom većim od 3,3 milijuna eura. Popis dužnika objavljen je temeljem stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o postupku neizravnog oporezivanja. Glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje Ratko Kovačević rekao je da je od početka primjene zakona o PDV-u od 1. siječnja 2006. godine do sada bilo 817 milijuna KM duga po osnovi prijavljenog a neuplaćenog PDV-a, te da je taj postotak naplate respektabilan.

Prinudna naplata

“Svi ostali obveznici su u postupku prinudne naplate i mi ćemo iskoristiti sva zakonom predviđena sredstva da dođemo i do tih 296 milijuna maraka”, poručio je Kovačević. Po njegovim riječima, iznos pojedinačnog duga, koji se nalazi na popisu dužnika, osnovni je dug uvećan za zateznu kamatu. Kovačević je dodao da je Uprava sa 76 kompanija sklopila ugovor o reprogramu duga, i to na iznos od 70 milijuna maraka, te da je do danas 48 obveznika platilo svoje dugovanje u cjelosti u visini od 24 milijuna maraka.

“Svi koji imaju reprogram i koji uredno izmiruju svoju obvezu nisu na popisu dužnika, ali čim netko od njih ne izmiri ratu po osnovi reprograma naći će se na popisu dužnika”, dodao je Kovačević. On je istakao da se veliki dio obveznika s objavljene liste dužnika nalazi u izvještajima koje je Uprava za neizravno oporezivanje BiH proslijedila Tužiteljstvu BiH, dodajući da sastavni dio tih izvještaja čine pravne i fizičke osobe koje se sumnjiče da su izvršile povredu zakonskih propisa iz oblasti neizravnih poreza, gdje je nastupila šteta za proračun BiH od 160 milijuna maraka. UNO je započeo upisivanje hipoteke na nepokretnu imovinu kompanije u stečaju.