Kako uspješno voditi tim kada nije moguće osobno donositi ili nadzirati svaku odluku, kako izgraditi kulturu povjerenja i zašto je dobar lider onaj koji se ne boji sposobniji od sebe, neke su od ključnih tema o kojima je predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle dr. sc. Siniša Krajnović u razgovoru s Martinom Sokač Saraga govorio na Poslovnom doručku na kojem je ugostio poslovne liderice okupljene oko Lead.You
inicijative.
Kroz karijeru koja ga je vodila od Zagreba do Tokija, Stockholma i natrag, Krajnović je izgradio pristup vođenju koji počiva na ideji da moć bez odgovornosti ne postoji, a odgovornost bez povjerenja ne funkcionira. „Ja tebi dam ovlast, a ti meni daš odgovornost. To nije poklon, to je zadatak. Ja ti dajem povjerenje i ti si odgovoran za ono što radiš“, ističe Krajnović i dodaje da dobar lider istodobno mora biti spreman stati iza svojeg čovjeka kada stvari postanu teške.
„Ako hoćeš biti dobar lider, mora ti biti stalo“, jedna je od temeljnih poruka njegova pristupa. Briga za ljude i tim, uz jasne vrijednosti i smjer, postaje važnija od potrebe da lider osobno kontrolira svaki detalj. Kako kaže, kada vodite tim od pet ili deset ljudi, još uvijek možete biti izravno uključeni u gotovo sve. No, kada organizacija naraste na stotine ili tisuće ljudi, takav način upravljanja više nije moguć. Tada lider
mora pronaći drugačiji način vođenja.

Upravo zato Krajnović posebno ističe delegiranje i davanje ovlasti ljudima. Lider, smatra, treba ljudima dati što više autonomije, ali istodobno jasno definirati vrijednosti unutar kojih djeluju. Takav pristup omogućuje velikim timovima da samostalno donose odluke, bez potrebe da svaka odluka prolazi kroz vrh organizacije.
Za Krajnovića je jedan od ključnih elemenata liderstva upravo empowerment – davanje ljudima ovlasti da djeluju, uz jasnu poruku da njihov lider stoji iza njih. Takav model, kaže Krajnović, pokušava primjenjivati godinama: ljudima dati više ovlasti, ali im jasno pokazati da nisu sami kada dođe do problema. Upravo takvo povjerenje stvara prostor u kojem ljudi mogu preuzeti inicijativu, donositi odluke i razvijati se.
Govoreći o menadžerima, razlikuje one koji se boje sposobnijih od sebe i pokušavaju ih zaustaviti, one koji odustanu od razvoja ljudi, te one koji drugima otvaraju prostor za rast. Najboljim smatra lidere koji iskreno uživaju gledati kako ljudi oko njih napreduju i ostvaruju svoj potencijal.
Velik utjecaj na njegov pristup imala je i japanska filozofija, osobito ideja da se ne koristi više sile nego što je potrebno. U poslovnom svijetu to znači da autoritet ne proizlazi iz agresivnosti, nego iz smirenosti, dosljednosti i sposobnosti da se zauzme jasan stav bez potrebe za demonstriranjem moći.
Liderstvo bez predznaka
Važan dio razgovora bio je posvećen i ravnopravnosti žena u poslovnom svijetu za koju se iznimno zalaže te od svojih suradnika očekuje da dijele te iste vrijednosti. Krajnović ne smatra da postoje univerzalno „muške“ ili „ženske“ osobine lidera. Najkvalitetniji timovi, prema njegovu iskustvu, nastaju upravo kombiniranjem različitih perspektiva, karaktera i načina razmišljanja.

U konačnici, njegova poruka o liderstvu svodi se na jednostavnu, ali zahtjevnu ideju: dobar lider ne gradi svoju poziciju tako da drugi ovise o njemu, nego tako da ljudi oko njega mogu samostalno djelovati, preuzeti odgovornost i postati bolji.
To je i najveći test leadershipa – ne koliko ljudi možete kontrolirati, nego koliko ste ljudi osposobili da bez vas mogu napraviti ono što treba.
Krajnović konstruktivan feedback naziva jednim od najvećih darova koje jedna osoba može dati drugoj, ali samo ako postoji međusobno povjerenje i ako se daje jedan na jedan, a ne pred drugima. Podjednako naglašava da hrvatsko društvo, po njegovom iskustvu podcjenjuje pozitivan feedback. „Kad me netko pohvali, meni je to gorivo. Umjesto da se dobro podrazumijeva, pa se odmah nabraja što je sve pogrešno.”
Unatoč karijeri koja ga je vodila kroz nekoliko kontinenata, Krajnović se uvijek vraća jednoj poruci kada razgovara s mladima na početku karijere: „Nemojte propuštati važne trenutke u životima svoje djece zbog posla. Poslovnog razloga zbog kojeg ste ih propustili jednog se dana nećete ni sjećati.“
Zajednička večera, kaže, svetinja je u njegovoj obitelji, bez obzira na to u kojoj su zemlji živjeli. Upravo je dosljednost takvim prioritetima pokazala da uspješna karijera i posvećenost obitelji ne moraju biti suprotstavljeni ciljevi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu