Hrvatski zavod za zapošljavanje tek će nakon Nove godine objaviti koliko će po kojoj od mjera aktivne politike zapošljavanja raspolagati u 2023., no poznati su kriteriji koje će za dobivanje potpora za zapošljavanje biti potrebno udovoljiti.

U pravilu, riječ je o već uhodanim mjerama, koje su najviše mijenjane iskazivanjem dosadašnjih potpora u novu valutu, u eure. Ipak, odstupanja su među devet mjera i njihovim podmjerama, najvidljivije u mjeri potpore za samozapošljavanje, te potporama za očuvanje radnih mjesta.

Potonja je mjera uvedena tijekom koronakrize, a već u ovoj godini prepolovljen je maksimalan iznos mjesečne potpore, s 4000 na 2000 kuna. Na toj razini ostat će i u 2023., točnije 530 eura mjesečno, no značajno je reduciran obuhvat poduzetnika u teškoćama koji mogu aplicirati za ove potpore, kao i smanjenje opsega posla koje je potrebno kako bi mogli koristiti tu mjeru.

U dosadašnjoj praksi najčešće su za ovim potporama posezali proizvođači u tekstilnoj, kožnoj, te industriji obuće i drva, no pokazalo se da i u drugim kategorijama pokušavaju uvjeriti da se suočavaju s teškoćama, te trebaju pomoć kako bi očuvali poslovanje, primjerice u prijevozu, ali i građevinarstvu.

Dosadašnji model obuhvaćao je zapravo sve one koji obavljaju gospodarsku djelatnost i imaju više od deset zaposlenika, a ubuduće aplicirat će moći isključivo poslodavci iz prerađivačke industrije.

Dodatna je promjena i kod razine pada prihoda u svakom mjesecu za koji se traži potpora, koja je s dosadašnjih 20 posto u odnosu na isti mjesec pretpandemijske 2019., postavljen na 40 posto, s tim da je referentna točka isti mjesec u 2022.

Neki poticaji i izdašniji
Potporama za samozapošljavanje posljednjih godina, ukupno gledajući, najizdašnije se potiče zapošljavanje u Hrvatskoj. Prema podacima HZZ-a, od 2016. do 2021. čak 27 posto od 6,79 milijardi kuna dodijeljenih potpora usmjereno je bilo kroz tu mjeru, dakle 1,84 milijarde kuna, pri čemu je najveći dio isplaćen u 2021., 506 milijuna kuna.

Ove je godine u okviru ove mjere uveden i model “Biram Hrvatsku”, namijenjen povratku iseljenika i poduzetničkom angažmanu zainteresiranih u demografski i gospodarski slabije razvijenim područjima Hrvatske. Takve mjere nastavit će se i u 2023., s tim da su predviđeni poticaji i ponešto izdašniji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U ovogodišnjem paketu mjera, za samozapošljavanje su bile predviđene dvije skupine. Za prvu nezaposlenima koji pokreću biznis u prerađivačkoj industriji, rudarstvu i vađenju, energetici i opskrbi vodom i gospodarenjem otpadom dostupan je bio maksimalan iznos od 120 tisuća kuna potpore, a drugoj skupini koja se odluči za poslovanje u trgovini, prijevozu, smještaju, zdravstvu, umjetnosti i zabavi, stručnim i znanstvenim, te administrativnim uslugama i obrazovanju potpore su omogućene bile u iznosu do 80 tisuća kuna.

U 2023., pak, predviđene su tri skupine, a najviše se cilja ohrabriti one koji ulaze u poslovanje u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, kojima je namijenjena potpora do 15 tisuća eura, s tim da je iz prerađivačke industrije ovaj iznos moguć samo za proizvodnju metalnih proizvoda, računala i elektroničkih i optičkih proizvoda, komunikacijske opreme, električnih uređaja i opreme, baterija, žice, rasvjetne opreme, strojeva i motornih vozila, brodova, namještaja, nakita, glazbenih instrumenata, igračaka, sportske opreme, medicinskih instrumenata i pribora.

Ostali segmenti prerađivačke industrije ulaze u drugu skupinu, uz ICT, kojemu je namijenjena potpora za samozapošljavanje do 10 tisuća eura. Od prerađivačkih djelatnosti, tu su primjerice proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića, duhanskih proizvoda, tekstilna industrija, proizvodnja obuće, prerada drva, proizvodnja papira i kartona, tiskanje, naftna i kemijska industrija, proizvodnja lijekova, proizvoda od plastike i gume, stakla i cementa, betona i kamena, te metalna industrija.

Još više za ‘Biram Hrvatsku’
Za sve ostale djelatnosti od trgovine, prijevoza do zdravstva i obrazovanja predviđena je treća skupina u kojoj su na raspolaganju potpore do najviše 7 tisuća eura. Pri tom je, kao i u ovoj godini, u okviru europske politike, naglasak na zelenoj i digitalnoj tranziciji, te se potpore povećavaju ako zadovolje i taj kriterij na 20 tisuća eura za prvu skupinu, 15 tisuća za drugu skupinu i 10 tisuća za treću skupinu djelatnosti u kojima se potiče samozapošljavanje.

Mjerom “Biram Hrvatsku” osobama koje su u dobi do 60 godina i vraćaju se u Hrvatsku i samozapošljavaju predviđa se dodatnih 7 tisuća eura potpore, a onima koji migriraju u nerazvijene dijelove zemlje na raspolaganju je 3,5 tisuća eura, odnosno maksimalni iznosi potpora po mjerama samozapošljavanja dosežu 27, odnosno 23,3 tisuće eura.

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa jedna je od potpora koja je donedavno intenzivno korištena, za koju je najviše utrošeno i kojom je najveći broj nezaposlenih ušao na tržište rada, no polako jenjava.

U 2023. predviđeni su mjesečni paušalni iznosi s poreznom olakšicom od 280 do 410 eura za nezaposlene osobe u nepovoljnom položaju, ovisno o njihovom stupnju obrazovanosti, odnosno 315 do 460 eura ako radna mjesta ispunjavaju uvjete zelene i digitalne tranzicije. Najniži mjesečni bruto 1 iznos plaće temeljem ugovora o radu za sufinanciranu osobu predviđen je na razini 700 do 1025 eura.

Mjera koja je poslodavcima sve atraktivnija su potpore za usavršavanje, za koju u HZZ-u za ovu godinu predviđaju maksimalni iznos prihvatljivog troška za koji se isplaćuje potporu do 2.000 eura po zaposleniku koji prolazi program usavršavanja.

U ovogodišnjoj je mjeri visina maksimalnog iznosa potpore bila 15 tisuća kuna, s tim da je pokrivenost potpore bila 50% za velike, 60% za srednje i 70% za male poduzetnike koji koriste mjeru. Za 2023. iznos potpore za sve pokriva 75% troškova, a određen je i maksimalan iznos kojeg pojedini poslodavac može povući, 200 tisuća eura.

Mjere financirane iz DP-a
Potpore za pripravništvo jedna su od devet mjera aktivnog zapošljavanja iz HZZ-ovog paketa koje posljednjih godina bilježe rast, a za 2023. predviđeno je da mjesečni paušal, neovisno o stvarnom trošku poslodavca, bude na razini od 410 do 510 eura, ovisno o tomu je li riječ o SSS ili VSS radniku.

U paketu HZZ-a još su predviđene i već standardne mjere potpora za stalne sezonce i javne radove. Te dvije mjere jedine se ne financiraju iz sredstava NPOO-a, već iz državnog proračuna, budući da ih se po kriterijima Europske komisije ne smatra razvojnim mjerama, nego prvenstveno socijalnima. Za većinu mjera, pak, predviđen je veći intenzitet potpora za sve korisnike koji udovoljavaju zahtjevima zelenog i digitalnog radnog mjesta.

Zahtjeve za potpore HZZ će primati za sve mjere od 1. siječnja do 30 studenoga 2023., a izuzetak će biti mjera potpora za samozapošljavanje, za koju će se zahtjevi primati najkasnije do 30. rujna, odnosno do iskorištenja sredstava, a zahtjeve za mjeru Stalni sezonac i Biram Hrvatsku moći će se predati do 31. prosinca.

Iz HZZ-a još ne iznose precizne podatke koliko će za koju od devet mjera imati raspoloživ novčani fond u idućoj godini. Na upit koji smo uputili odgovorili su tek da je ukupno predviđeno financiranje sa 120,9 milijuna eura.

I to je, međutim, u usporedbi s ovogodišnjim predviđenim fondom značajno manji iznos, što se pripisuje činjenici da je na burzi dosad najniži broj registriranih nezaposlenih. U godini na izmaku, naime, predviđeno je bilo za mjere aktivne politike zapošljavanja utrošiti ukupno 180 milijuna eura.