Priprema se zemljište za skori početak izgradnje najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj – SE Korlat, na lokaciji nedaleko od Benkovca u Zadarskoj županiji. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 70 milijuna eura, a elektrana će, najavljuju u HEP-u, početi s radom iduće godine.

SE Korlat, snage 75 megavata i očekivane godišnje proizvodnje od 165 milijuna kilovatsati, činit će s postojećom vjetroelektranom Korlat obnovljivi hibridni Energetski park Korlat koji će zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100.000 kućanstava.

Izgradnja elektrane financira se kreditima ugovorenim s EBRD-om i Europskom investicijskom bankom, osiguranim jamstvima Vlade. U idućoj fazi na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana instalirane snage od 40 megavata.

Krajem prošle godine HEP je otvorio još jedno gradilište sunčane elektrane, na otoku Unije, koja će u značajnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom. Uz sunčanu elektranu razmatra se i izgradnja baterijskog spremnika, koji bi, kako pojašnjavaju, akumulirao višak proizvodnje.

Črnkovci, pa Lipik
Osim Korlata i Unija, aktivno je još šest gradilišta HEP-ovih sunčanih elektrana. Najbliže je početku redovnog rada sunčana elektrana Jambrek, snage pet megavata, izgrađena kod Vinice u Varaždinskoj županiji. U probni rad uskoro kreće sunčana elektrana Črnkovci od 8,5 megavata, smještena u poslovnoj zoni općine Marijanci kod Donjeg Miholjca. To je prva od 20 elektrana koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s jedinicama lokalne samouprave.

Prema istom poslovnom modelu, u tijeku je izgradnja i sunčane elektrane Lipik snage pet megavata. Sunčana elektrana Radosavci, priključne snage 9,9 megavata, na području grada Slatine, izgrađena je u cijelosti, osim priključka na mrežu, a u izgradnji su još SE Dugopolje od 10 megavata i SE Čakovec snage 8,5 megavata. U izgradnji je i prvih devet elektrana iz novog investicijskog ciklusa u kojem će HEP na krovove svojih zgrada postaviti novih 108 integriranih sunčanih elektrana. Dosad je u funkciji 65 takvih elektrana.

Sve to realizira se u skladu s razvojnom strategijom HEP-a za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. do kada HEP, u skladu s ciljevima EU, planira dekarbonizirati svoj ukupan poslovni portfelj. Već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju ugljični dioksid.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Kao prijelazni cilj, HEP do 2030. namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50% i u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima godišnju proizvodnju iz obnovljivaca povećati sa 6 na 9 milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017.

Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u narednom razdoblju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane u čiju je rekonstrukciju i revitalizaciju dosad uložio nešto više od trećine od planiranih 600 milijuna eura. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, efikasnija proizvodnja i povećanje ukupne snage 12 hidroelektrana za 180 megavata i godišnje proizvodnje za čak 350 milijuna kilovatsati.

Pri kraju je prva faza revitalizacije HE Senj, a u pripremi su projekti revitalizacije HE Varaždin, HE Rijeka i HE Orlovac. Ove godine počet će i izgradnja Retencije Drežničko polje. Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj (HES Kosinj i HE Senj 2). S ukupnim povećanjem snage od 412 megavata i ulaganjima od oko 500 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske.

Ličke elektrane
U Lici je u tijeku i izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 megavata, a u planu je izgradnja male hidroelektrane Peruća. U budućnosti će za prihvat viška energije iz obnovljivih izvora trebati osigurati spremanje energije, a HEP te aktivnosti razvija u tri pravca koji uključuju reverzibilne hidroelektrane, baterijske spremnike i zeleni vodik.

Najznačajniji je projekt Reverzibilne hidroelektrane Blaca, projektirane snage oko 500 megavata. U razvoju je i projekt crpne hidroelektrane Vinodol snage oko 150 megavata. U pripremi je dokumentacija za sedam projekata baterijskih spremnika energije, a u planu je i nekoliko projekata elektrolizatora vodika na lokacijama postojećih termoelektrana.

Od dosad najvećeg investicijskog plana HEP grupe s više od 800 milijuna eura u 2025., preko 500 milijuna eura odnosi se na ulaganja u djelatnosti prijenosa i distribucije električne energije, dakle u mrežu. Značajan dio investicija sufinancirat će se bespovratnim sredstvima iz NPOO-a.