Poznato je da se već odavno kreiraju liste najbogatijih poduzetnika i onih s najvećom imovinom, a na temelju procjena u čiju valjanost ne bismo ulazili. Nas zanima utjecaj. On se ne mjeri nužno bogatstvom ili veličinom prihoda, iako je i to sasvim sigurno jedan od elemenata prema kojim procjenjujemo koga ćemo uvrstiti u odabir. Važan je ipak i utjecaj odnosno doseg, posebno onaj “prekogranični”, da ga tako nazovemo.
U prvom dijelu serijala u kojem analiziramo tko su ključni i najutjecajniji nositelji biznisa u zemlji i najbližem susjedstvu pozabavit ćemo se najmlađom generacijom utjecajnih poslovnih ljudi na razini regije. Kao što ćete moći vidjeti, ovdje će biti poprilično zastupljeni inovatori, posebno u tehnološkom sektoru. U ovom društvu već imamo tri jednoroga, a to su Infobip, odnosno Silvio Kutić, Mate Rimac i njegova Rimac Grupa te srpski Ominimo, odnosno Dušan Komar. Ali imamo i nekoliko njih koji bi to tek mogli postati.
Hrvatska: Kutić, Rimac
Posljednjih godina svjedoci smo da postoji i razvija se sve više relevantnih investicijskih prilika iz Hrvatske i šire regije. Baza kvalitetnih tehnoloških kompanija razvija se paralelno sa startup kulturom, a ekosustav danas nudi širi raspon tehnologija koje su u skladu s globalnim trendovima: energetska tranzicija, elektrifikacija, industrijska automatizacija, industrijski AI, voda, napredni materijali, održiva ambalaža, mobilnost, automotive i kritična infrastruktura.
Tehnološki ekosustav u regiji nastavlja rasti unatoč izazovima, rastući u vrijednosti poduzeća, produbljujući sektorsku ekspertizu i postupno povećavajući svoj globalni doseg. Unatoč makroekonomskim pritiscima, geopolitičkoj nestabilnosti i nastavku tržišnih korekcija, regija i dalje pokazuje izniman inovacijski kapacitet i dugoročni potencijal rasta.
Silvio Kutić izvršni je direktor i jedan od osnivača Infobipa. Glavna je pokretačka snaga Infobipovog rasta još od 2006. godine s osobitim strateškim fokusom prema rješenjima za poduzeća i mobilne mrežne operatore. Diplomirao je na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a fokus mu je oduvijek bio usmjeren na kreiranje inovacija u svijetu komunikacija. Zajedno s prijateljem i suosnivačem Izabelom Jelenićem, inicijalni startup projekt tijekom godina izgradio je u ono što je Infobip danas – kompanija koja globalno zapošljava više od 3700 ljudi, a kroz 78 ureda posluje na šest kontinenata. Zahvaljujući svom glavnom proizvodu, komunikacijskoj platformi u oblaku i uslugama koje mogu doprijeti do gotovo 7 milijardi korisnika i stvari u više od 190 zemalja, Infobip omogućuje besprijekornu mobilnu komunikaciju poslovnih subjekata sa svojim korisnicima – na svakom kanalu i uređaju u bilo kojem dijelu svijeta.
Osnovan 13. travnja 2006. u Vodnjanu, uz početni zajam od 25.000 eura, Infobip je organskim rastom dosegnuo vrijednost od milijardu dolara i prije prvog vanjskog financiranja 2020. godine. Objava od 30. srpnja 2020. da američki investicijski fond One Equity Partners surađuje s Infobipom u njihovoj seriji A ulaganja od 200 milijuna dolara, s procijenjenom vrijednošću od milijardu dolara možda nije djelovala senzacionalno na međunarodnom tehnološkom tržištu, no za malu, većinom turistički orijentiranu zemlju poput Hrvatske, zasigurno jest. Bio je to znak za globalnu investicijsku zajednicu da hrvatske tvrtke mogu postići značajan rast na globalnoj razini i ta vijest otvorila je put i za priljev kapitala u hrvatske dionice.
Tvrtka je od osnovnih SMS usluga kroz godine narasla do višekanalne komunikacijske platforme s više od 15 izvorno integriranih kanala. Kutić se prisjetio da su neku prvu viziju prije Infobipa razvili još 2001. kroz virtualnu općinu Vodnjan na koju su se građani mogli pretplatiti. Infobipu je, tvrdi, trebalo pet godina da starta, jer sve je teklo sporo.
“Izabel je htio odustati pet, šest puta i bježati od mene, ali nisam mu dao”, našalio se Kutić prije nekoliko mjeseci govoreći na Founder Talksu, događaju u organizaciji Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
“Prvih pet godina smo ‘fejlali’ sve, 99,9 posto klijenata je odbilo sve što smo im ponudili. Putovao sam i prodavao Infobip po svijetu, nisam htio raditi prodaju, ali morao sam”, prisjeća se Silvio.
Umjesto konačne potvrde statusa i rejtinga Infobipa, dodajmo samo to da je Infobip zauzeo 16. mjesto na Fortuneovoj ljestvici Europe’s Most Innovative Companies 2026, ostvarivši značajan napredak u odnosu na prošlu godinu. Prošle godine Infobip se prvi put našao na Fortuneovoj ljestvici i to na 68. mjestu, dok je ove godine napredovao čak 52 pozicije.
Rimac grupa do sada je privukla više od dvije milijarde eura investicija. Investitori su itekako ozbiljni – Porsche, Hyundai, Softbank, Goldman Sachs, PIF, HOF Capital. Tvrtka Bugatti Rimac d.o.o. ostvarila je u 2025. godini ukupne prihode od 391,24 milijuna eura i neto dobit od 114,51 milijuna eura, dok je matična tvrtka Rimac Group d.o.o. ostvarila 55,07 milijuna eura prihoda i 35,69 milijuna eura neto dobiti. U istom razdoblju Rimac Technology je lani ostvario prihod od 265 milijuna eura uz gubitak od 39 milijuna eura, dok je Project 3 Mobility bio u minusu od 21 milijun eura. Investicija u Kampus iznosi pola milijarde eura, sama vrijednost linija je više od 300 milijuna eura dok je investicija u zgradu iznosila oko 120 milijuna eura. Pogon je dobrim dijelom robotiziran (industrija 4.0 za novi BMW 7), iako, naravno, gdje god prolazimo zapravo ometamo proces proizvodnje kojeg ipak čine – ljudi.
Just in time
Vrhunac Rimčevog uspona dogodio se 2021., kada je Volkswagen grupa donijela povijesnu odluku da svoj najprestižniji i 114 godina star brend, Bugatti, preda u ruke hrvatskoj tvrtki, formirajući zajedničku tvrtku Bugatti Rimac koja je danas u potpunosti u rukama Mate Rimca. Njegov drugi model, Nevera, električni hiperautomobil s gotovo 2000 konjskih snaga, postao je simbol tehnološke dominacije, srušivši 23 svjetska rekorda u jednom danu.
Nakon što je Rimac 2021. preuzeo kontrolu nad Bugattijem od Porschea i Volkswagena, umjesto očekivanog električnog modela razvijen je Tourbillon, hibridni automobil s 8,3-litrenim V16 motorom koji razvija 1000 konjskih snaga, dok ukupna snaga sustava doseže 1.800 konjskih snaga. Bugatti će proizvesti samo 250 Tourbillona, koji su već rasprodani po početnoj cijeni od oko 4,5 milijuna dolara. Kupci u prosjeku dodatno izdvajaju 600.000 do 700.000 dolara za personalizaciju.
Personalizacija i izrada pojedinačnih primjeraka postali su važan izvor zarade tog proizvođača superautomobila, a posebni modeli za najbogatije kupce mogu stajati i više desetaka milijuna dolara. Rimac je u nedavnoj izjavi za CNBC poručio da to pokazuje kako bogati kupci žele automobile koji odražavaju njihovu osobnost. Veliki poslovi Rimca očekuju i s BMW-om koji je platio instalaciju proizvodne linije u Kerestincu, potpuno su digitalno povezani. To je proizvodnja u kojoj nema skladišta. Sve je “just in time”.
“Sustavi su povezani i onda vidimo plan za svaki proizvodni dan. Primjerice, danas treba 140 baterija, sutra će trebati 90”, pojasnio je Rimac kad smo ga nedavno posjetili u Rimac Kampusu. Proizvodnja je na razini 48 tisuća baterija godišnje za BMW. Točnije – svakih 275 sekundi – jedna baterija.
“Suradnja s BMW-om predstavlja važan korak naprijed u tehnologiji električnih vozila. Zajedno smo razvili naprednu baterijsku tehnologiju za BMW i7, koja donosi iznimne performanse, učinkovitost i pouzdanost. Ono što ovo partnerstvo čini posebnim jest inženjerska izvrsnost BMW-a i način na koji pristupaju suradnji – Rimac Technology ne tretiraju samo kao dobavljača, već kao pravog tehnološkog partnera”, ponosno će Rimac.
I treći regionalni jednorog, Ominimo, dolazi iz tehnološkog sektora. Kompanija koju je osnovao mladi poduzetnik Dušan Komar prije mjesec dana zaključila je investicijsku rundu serije B prema procjeni od 1,6 milijardi dolara, s EBRD-om kao glavnim investitorom. Nešto više od dvije godine nakon lansiranja, približavaju se brojci od milijun klijenata na četiri europska tržišta i već su premašili godišnji bruto prihod od premije od 350 milijuna dolara.
“Imali smo sreću okupiti najveću koncentraciju talenata iz područja znanosti o podacima, softverskog inženjerstva i osiguranja u Europi, a ova prekretnica pripada svakome od njih. Posebna zahvala Zurich Insurance Groupu što je bio izvanredan partner na ovom putovanju i EBRD-u što je bio iznimno prijateljski nastrojen prema osnivačima i pragmatičan investitor. S ovim najnovijim krugom financiranja ubrzat ćemo naše širenje diljem Europe, pokrenuti nove poslovne linije i ući na američko tržište 2027. godine”, poručuju iz Ominima, čiji je osnivač Dušan Komar.
Ovu kompaniju specijaliziranu za prodaju auto-osiguranja fizičkim osobama osnovali su bivši konzultanti McKinseyja s više od deset godina iskustva u industriji osiguranja. Zahvaljujući inženjerskom pristupu unaprjeđenju procjene rizika, Ominimo nudi najniže cijene najsigurnijim vozačima. Korištenjem umjetne inteligencije za razvoj i naprednih modela za procjenu rizika svakog vozača, korisnicima donosi bolju selekciju rizika i znatno niže operativne troškove.
“Ominimo nudi sve što bi vaši čitatelji očekivali od tradicionalnog osiguravatelja: prodajemo police, rješavamo isplate šteta i pružamo korisničku podršku. Ključna razlika je u tome što su kod nas tehnologija i podaci u središtu svega što radimo. Dok kod tradicionalnih osiguravatelja mali dio zaposlenih – možda njih 5 posto ili manje – čine softverski inženjeri, poslovni analitičari i data scientisti, u Ominimu baš oni čine većinu. To nam omogućava bolji odabir rizika i automatizaciju poslovnih procesa koje tradicionalni osiguravatelji još pokreću ručno, što znači da trebaju puno veće timove i imaju puno veće operativne troškove koji se u konačnici prenose na vozače kroz skuplje police. Uštede koje postižemo prenosimo nazad na vozače u obliku nižih cijena polica. A vozači nisu naivni – ne trebaju njima skupe reklame ili lijepe web stranice, već najniža cijena za ono što je u konačnici vrlo standardiziran proizvod”, rekao mi je prilikom jednog od razgovora Komar.
Aleksandar nastavio očev put
Aleksandar Kostić, sin pokojnog Miodraga Kostića, danas je predsjednik MK Group i jedan od najmoćnijih poduzetnika u regiji. Iako se rijetko pojavljuje u javnosti, njegovi potezi u bankarstvu, turizmu i zelenoj energiji strateški mijenjaju poslovnu kartu Jugoistočne Europe. Kao predsjednik MK Group, sustava koji zapošljava tisuće ljudi i posluje u sektorima od poljoprivrede i bankarstva do luksuznog turizma, Kostić preferira diskretan stil vođenja, puštajući da umjesto njega govore poslovni rezultati. Nakon što je njegov otac Miodrag, jedan od najpoznatijih poslovnih ljudi u Srbiji i regiji, preminuo i godinama prije toga se povukao iz aktivnog upravljanja, Aleksandar je u potpunosti preuzeo strateško vođenje obiteljske poslovne imperije.
Područje u kojem je Aleksandar Kostić ostavio možda i najdublji trag jest bankarski sektor. Strateškim akvizicijama, AIK Banka je pod njegovim vodstvom prerasla u jednog od najjačih regionalnih igrača. Proces je uključivao preuzimanje Sberbanke u Srbiji, zatim Eurobank Direktne, a u lipnju 2025. godine, zaključen i proces preuzimanja Hipotekarne banke u Crnoj Gori. Ovim potezima stvorena je moćna bankarska grupacija koja posluje pod okriljem AEC (Agri Europe Cyprus) grupe, a koja uključuje i slovensku Gorenjsku banku. Kostićeva strategija jasna je: konsolidacija tržišta i stvaranje financijskog diva sposobnog konkurirati najvećim europskim bankama na prostoru Jugoistočne Europe.
MK Grupa je prije dva mjeseca i formalno postala vlasnik tvrtke Dijamant, koja je bila u vlasništvu Fortenova Grupe. Nakon dobivanja potrebnih odobrenja od nadležnih regulatornih tijela, završena je jedna od najznačajnijih akvizicija u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru Adria regije. Ta transakcija predstavlja važan korak u daljnjem razvoju MK Agri-Food divizije i potvrđuje dugoročnu stratešku orijentaciju MK Grupe prema jačanju vodeće pozicije u regionalnoj prehrambenoj i poljoprivrednoj industri
Slovenski tech pioniri
Damian Merlak iz Kranja rano je prepoznao potencijal bitcoina i kriptovaluta te je zajedno sa svojim prijateljem Nejcom Kodričem 2011. godine osnovao burzu kriptovaluta Bitstamp, koja je i danas jedna od najprepoznatljivijih na svijetu. Merlak je 2018. napustio Bitstamp i usmjerio se na ulaganje u vrijednosne papire, nekretnine i energetiku. Časopis Manager procijenio je vrijednost njegove imovine na 236 milijuna eura, što ga je smjestilo na osmo mjesto na listi najbogatijih Slovenaca. Merlak je 2018. napustio Bitstamp i usmjerio se na ulaganje u vrijednosne papire, nekretnine i energetiku.
Damian Merlak, prema posljednjim procjenama osmi najbogatiji Slovenac, koji je glavninu svog bogatstva stvorio kriptovalutama, vjeruje da se tržište kriptovaluta, koje je ove godine doživjelo mnoge potrese, neće oporaviti sljedeće godine. Također je upozorio da bi se moglo dogoditi nešto puno gore od sloma jedne od poznatih burzi kriptovaluta te je otkrio kada će ponovno početi razmišljati o kupnji bitcoina. Gdje je nastavio ulagati? Njegova investicijska filozofija je prilično jednostavna.
“Ulažem u indeks S&P 500. Cilj mi je prinos od 20 posto godišnje, a ulažem milijunske iznose”, rekao je Marji Milič na financijskom podcastu Money-How. Od nekretnina ima kuću u Portorožu, nekretninu i u Hrvatskoj, a kupio je i dva stana u Dubaiju, jedan penthouse i drugi kako sam kaže ‘za prespavati’. Od ostalih skupocjenih stvarčica, vlasnik je Bentleyja, Lamborghini Urusa, Tesle i BMW-a koji služi za “odlazak u kupovinu”.
Jure Knez je najveći vlasnik Dewesofta iz Trbovlja, koji razvija softver za tehnologiju mjerenja i prikupljanje podataka. Od osnivanja 2000. godine, Dewesoft ostvaruje sjajne prihode, uključujući i prošlu godinu. Rast kompanije je impresivan u posljednjem desetljeću. Dewesoft je u 2017. godini imao prihod od prodaje od 18 milijuna eura i operativnu dobit od pet milijuna eura, a prošle godine ostvario je više od 53 milijuna eura prihoda i imao 14,5 milijuna eura dobiti prije kamata i poreza (EBIT). Može se pohvaliti i najvećim maržama među velikim slovenskim kompanijama. Knez je prije dvije godine prvi put ušao na listu deset najbogatijih Slovenaca. S dodatnim izazovima u posljednje dvije godine suočili su se zbog carinskog rata između SAD-a i Europe. Američko tržište je najveće pojedinačno tržište tvrtke Dewesoft, a najavljene dodatne carine povećat će cijenu njihovih proizvoda.
Trbovljanski razvojni programer softvera za mjernu tehnologiju koja se koristi u energetskoj, automobilskoj i obrambenoj industriji, svemirskim agencijama, prometnoj i građevinskoj industriji i ove je godine na dobrom putu.
Neto prihod od prodaje tvrtke dosegao je nešto više od 27 milijuna eura u prvoj polovici 2026., što je porast od jedan posto u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine, a prodaja grupe u prvih pet mjeseci ove godine premašila je 37 milijuna eura, što je porast od osam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najveća investicija u nadolazećim godinama bit će tehnološki park Mesto Akrobatov, koji će se prostirati na oko 100 tisuća četvornih metara i povezivat će Dewesoft, Katapult, inženjere, poduzetnike, obrazovne ustanove i startupove. Ove su godine dobili građevinsku dozvolu za prvi modul. Mesto Akrobatov bit će projektirano kao energetski učinkovit kampus. Projekt će se proširiti i na stambeni dio, jer će gotovo pet hektara biti posvećeno stambenoj izgradnji, objašnjava tvrtka.
Mreža od više od 20 podružnica diljem svijeta proširena je prošle godine na Poljsku i Mađarsku. U potonjoj se tvrtka prvenstveno fokusira na jačanje suradnje s obrazovnim institucijama i razvoj osoblja u području mjernih tehnologija. Uključujući ovlaštene predstavnike, Dewesoft je prisutan u više od 50 zemalja, a izvan Slovenije grupa zapošljava više od 250 ljudi, a u Sloveniji više od 200.
Brzorastući Feal i Bemax
Mario Čolak vlasnik je FEAL-a iz Širokog Brijega, prerađivača aluminija i aluminijskih građevinskih sustava koji posluje na području Bosne i Hercegovine i u inozemstvu. Tvrtka je to koju je naslijedio od Joze Bogdana, koju je od ratom uništenih pogona doveo do regionalnog lidera u ovom poslu sa 750 radnika u poslovnicama i pogonima u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Austriji i Njemačkoj. Uz aluminijske profile i konstrukcije, Čolak se bavi i drugim poslovima, od turizma i ugostiteljstva do graditeljstva i proizvodnje električne energije u 13 tvrtki koje posluju u Hrvatskoj i koje su mahom u njegovu vlasništvu, dok je u nekima suvlasnik.
Feal je prije godinu dana u Karlovcu otvorio prvu tvornicu u Hrvatskoj u kojoj zapošljava stotinjak domaćih radnika iz metalske, elektro, kemijske i strojarske struke. Investiciju’ tešku’ 32 milijuna eura financirali su vlastitim sredstvima, a izgradnja je trajala oko dvije godine.
Osim toga, Čolak u Makarskoj planira izgradnju hotela visoke kategorije vrijednog više od 65 milijuna eura. Posebna pažnja posvećena je očuvanju okoliša, pa će dio zemljišta biti ustupljen za javnu upotrebu i zelene površine, dok će investitor izgraditi i trafostanicu koja će unaprijediti elektroenergetsku mrežu grada.
Mladi Ivan Ubović već je nekoliko godina vlasnik kompanije Bemax i slovi za najbogatijeg Crnogorca. Bemax je s prošlogodišnjim prometom od 82,55 milijuna eura, najveća crnogorska građevinska kompanija. Time je ova podgorička tvrtka ostvarila oko 5,7 posto ukupnog prometa svih građevinskih tvrtki u Crnoj Gori u 2025. godini. Bemax je, međutim, unatoč najvećem obujmu posla ostvario relativno skromnu neto dobit od 979 tisuća eura, tj. neto maržu od samo 1,2 posto. To ukazuje na veliki promet, ali i vrlo izražene troškove izvršenja, posebno kod poslova koji ovise o mehanizaciji, materijalima, energiji, gorivu i logistici.
Na svojoj web stranici tvrtka ističe širok portfelj projekata u stanogradnji, visokogradnji, cestovnoj, energetskoj i drugoj infrastrukturi, što objašnjava zašto se Bemax u svojim poslovnim rezultatima ističe prvenstveno po obujmu, a manje po profitnoj marži.
Ubovićevo bogatstvo beogradski je Nedeljnik prošle godine procijenio na više od 430 milijuna eura i svrstao ga na 70. mjesto najbogatijih u regiji.
Biser iz Sj. Makedonije
Na kraju, ali ne i najmanje važno, izdvojili smo i jednog vrlo zanimljivog makedonskog poduzetnika. Vele Samak, voditelj odjela za prihode Mikrosama iz Prilepa, svojedobno se okušao i u politici te je u razdoblju između 2006. i 2017. bio glavni operativac za privlačenje stranih investicija u Sj. Makedoniju. Prije toga, radio je i u Microsoftu te Smith Barneyu koji sada nosi ime Morgan Stanley Wealth Management. No, njegovo je životno djelo kompanija Mikrosam kojoj se pridružio 2018. Ta je kompanija globalno priznati lider u strojevima i znanju za industriju kompozita. Pridružio se tvrtki kao prvi globalni voditelj odjela za prihode – izgradio cjelokupnu strategiju prodaje i marketinga, proširio i obučio timove i infrastrukturu, govore informacije objavljene na LinkedInu. Povećao je ukupni prihod za 78 posto, na više od 100 milijuna eura u više od 40 zemalja. Izgradio tržišni udio na SAD-u s nule na 30 posto godišnjeg prihoda, trenutačno najbrže rastuće tržište. Ostvario je 2,4 puta veći broj narudžbi od narudžbe do naplate u 2025. godini – najveći priljev narudžbi u 35-godišnjoj povijesti tvrtke.
Osim toga, dizajnirao je prvi prilagođeni CRM tvrtke, s predviđanjem prodajnog procesa i okvirom KPI-jeva za učinkovitost. Uveo alate potpomognute umjetnom inteligencijom za analizu zahtjeva za ponudu (RFQ), razvoj prijedloga i konkurentsku inteligenciju odnosno sažimanje ciklusa odgovora kod složenih projekata po narudžbi.
Mikrosam je inače od osnutka 1990., instalirao više od 340 proizvodnih linija za kompozite kod nekih od najzahtjevnijih kupaca. Ostvarili su uspjeh s kupcima u više od 45 zemalja, uključujući Njemačku, Švedsku, SAD, Japan, Kinu, Indiju, Koreju i mnoge druge. Njihovo inženjersko vodstvo i proizvodne kompetencije među ključnim su im snagama.
Danas je Mikrosam globalna visokotehnološka uspješna tvrtka iz Sjeverne Makedonije, koja se od lokalne inženjerske tvrtke transformirala u svjetski priznatog lidera u automatiziranim strojevima i softveru za napredne kompozitne materijale.
